oplotni udar kod beba razvija se veoma brzo i predstavlja hitno medicinsko stanje, zbog čega roditelji moraju na vrijeme prepoznati prve simptome i odmah reagovati, upozoravaju iz Doma zdravlja Banjaluka.
Ukratko:
- Toplotni udar kod beba razvija se veoma brzo i predstavlja hitno medicinsko stanje.
- Prvi simptomi mogu biti uznemirenost, plač, letargija, teško buđenje i odbijanje hrane.
- Vruća, crvena i suva koža, manje mokrih pelena i ubrzano disanje znakovi su pogoršanja stanja.
- Bebu treba premjestiti u rashlađenu prostoriju, skinuti višak odjeće i rashlađivati mlakom vodom.
- Temperatura iznad 39,5°C, povraćanje, grčenje ili gubitak svijesti zahtijevaju hitnu ljekarsku pomoć.
- Dječja kolica ne treba prekrivati pelenom jer se stvara efekat staklenika.
Visoke temperature predstavljaju ozbiljan rizik za najmlađe, a iz Doma zdravlja Banjaluka upozoravaju da su novorođenčad i bebe do šest mjeseci života posebno osjetljivi zbog nezrelog sistema za regulaciju tjelesne temperature i većeg rizika od dehidracije.
Prvi simptomi toplotne iscrpljenosti kod beba
Kako je rekla dr Nataša Kremenović, specijalista pedijatrije i šef Specijalističkih ambulanti iz pedijatrije Doma zdravlja Banjaluka, roditelji bi trebalo da obrate pažnju na prve znakove toplotne iscrpljenosti.
“Prvi simptomi su izrazita uznemirenost i plač, letargija, teško buđenje, odbijanje hrane. U početku koža može biti vlažna i ljepljiva, a kako stanje napreduje ka toplotnom udaru, postaje izrazito vruća, crvena i potpuno suva, usne postaju suve, jezik obložen, beba ima manje mokrih pelena, javlja se ubrzano disanje i puls”, rekla je Kremenovićeva.
Kako reagovati ako posumnjate na toplotni udar
Dodala je da do toplotnog udara najčešće dolazi zbog direktnog izlaganja suncu, boravka u pregrijanim i neprovjetrenim prostorijama, ostavljanja djeteta u parkiranom automobilu ili prekomjernog utopljavanja. “Ukoliko roditelji posumnjaju na toplotni udar, bebu treba odmah premjestiti u klimatizovanu prostoriju ili dubok hlad, skinuti višak odjeće, rashlađivati tijelo mlakom vodom i ponuditi majčino mlijeko, adaptiranu formulu ili vodu, u skladu sa uzrastom”, navela je ona. Naglasila je da bebu ne treba stavljati u hladnu vodu, koristiti alkohol za masiranje, davati lijekove za snižavanje temperature poput paracetamola ili ibuprofena niti je prisiljavati da pije.
Kada je neophodna hitna ljekarska pomoć
“Toplotni udar kod beba razvija se izuzetno brzo i predstavlja hitno medicinsko stanje opasno po život. Ljekarsku pomoć neophodno je potražiti odmah ako primijetite: tjelesnu temperaturu iznad 39,5°C ili 40°C, povraćanje, grčenje tijela ili gubitak svijesti, ako beba ne reaguje na vaš glas ili dodir”, upozorila je Kremenovićeva.
Roditeljima savjetuje da bebe mlađe od šest mjeseci češće doje ili hrane adaptiranom formulom, dok starijoj djeci treba nuditi vodu u manjim količinama tokom cijelog dana.
Takođe preporučuje izbjegavanje boravka napolju od 10 do 17 časova, laganu odjeću od prirodnih materijala i rashlađivanje prostorija u kojima dijete boravi.
Prekrivanje dječjih kolica može biti veoma opasno
Posebno upozorava da prekrivanje dječjih kolica pelenom ili drugim prekrivačem može biti veoma opasno.
“Time se stvara efekat staklenika, vazduh prestaje da cirkuliše, a temperatura u kolicima za kratko vrijeme može značajno porasti. Boravak u hladu na temperaturi od 38°C i dalje nosi rizik od toplotnog udara zbog visoke temperature vazduha, bez obzira na to što nema direktnog sunca. Takođe je potrebno koristiti adekvatnu kremu za sunčanje, uvijek je potrebno konsultovati se sa pedijatrom koja je adekvatna zaštita”, istakla je ona.
Iz Doma zdravlja navode da i ovog ljeta bilježe značajan broj zdravstvenih tegoba kod djece povezanih sa visokim temperaturama, zbog čega pedijatri prilikom svakog pregleda ili telefonske konsultacije roditeljima daju savjete o pravilnoj hidrataciji, zaštiti od sunca i prepoznavanju prvih znakova toplotne iscrpljenosti.
Novinarka: Anja Cvijanović
Foto: Pixabay