Poskupljenja ne staju, jer su, prema podacima Centralne banke BiH domaći inflatorni pritisci i dalje izraženi, a najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su domaći inflatorni pritisci i dalje snažni, a godišnja bazna inflacija u prvom polugodištu iznosila je 4,42 odsto. Najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga, gdje je poskupljenje dostiglo 4,80 odsto.
Ekonomisti ističu da rast cijena više nije isključivo posljedica skupljih energenata i uvozne robe, već sve više odražava kretanja u domaćoj ekonomiji, poput rasta troškova rada i poslovanja.
Stručnjaci upozoravaju da je BiH, kao uvozno orijentisana ekonomija, posebno osjetljiva na globalna kretanja, uključujući cijene nafte, sirovina i transportnih usluga.
Prema procjenama ekonomista, dalji tok inflacije zavisiće prvenstveno od razvoja geopolitičke situacije i kretanja na svjetskom tržištu energenata.
Prema podacima CB BiH, godišnja bazna inflacija u prvom polugodištu ove godine iznosila je 4,42 odsto, dok je prosječan rast cijena u sektoru usluga dostigao 4,80 odsto. U najnovijem izvještaju CB BiH navodi se da su inflatorni pritisci u junu, u odnosu na maj, blago ojačali u kategorijama koje ulaze u obračun bazne inflacije. Istovremeno, bazna inflacija je u prvih šest mjeseci ove godine bila viša nego tokom cijele prošle godine, što, kako ističu iz Centralne banke, potvrđuje da domaći inflatorni pritisci i dalje ostaju snažni.
To znači da rast cijena više nije prvenstveno posljedica skupljih energenata, goriva ili uvozne robe, već sve više odražava kretanja u domaćoj ekonomiji. Veći troškovi rada i poslovanja najizraženije su se prelili na sektor usluga, čije cijene, za razliku od cijena hrane ili goriva, nakon rasta rijetko bilježe pad.
Bazna inflacija isključuje cijene hrane, goriva i energenata, jer su one najpodložnije naglim oscilacijama, pa se ovaj pokazatelj smatra najpouzdanijim mjerilom trajnosti inflatornih kretanja.
Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja rekao je za Glas Srpske da se razlike u kretanju cijena mogu objasniti različitim kretanjem ulaznih troškova, prije svega energenata, repromaterijala i transportnih usluga.
– Industrijska proizvodnja najviše zavisi od cijena energenata i repromaterijala, a veliki dio tih sirovina uvozimo. Zbog toga se bazna inflacija ne može posmatrati samo kroz prizmu prerađivačke industrije, već i kroz rast cijena uvozne i potrošne robe. Upravo je poskupljenje uvoznih repromaterijala jedan od glavnih uzroka rasta cijena – rekao je Ljuboja.
Prema njegovim riječima, domaća privreda je snažno oslonjena na uvoz, dok istovremeno bilježi pad pokrivenosti uvoza izvozom, što dodatno povećava osjetljivost na globalna kretanja.
– BiH je mala i uvozno orijentisana ekonomija, zbog čega nema prostora za drastične poteze koji bi mogli zaustaviti inflaciju. Suočeni smo sa rastom cijena energenata, sirovina i poluproizvoda, ali i sa smanjenom tražnjom na tržištima naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera. U takvim okolnostima i proizvođači i pružaoci usluga prinuđeni su da povećavaju cijene kako bi mogli nastaviti poslovanje – naglasio je Ljuboja.
Dodao je da Vlada, u okviru raspoloživih mogućnosti, kroz podsticaje i subvencije nastoji da pomogne privredi, ali da ne može uticati na globalna kretanja, poput cijena energenata ili mineralnih đubriva, koja BiH u velikoj mjeri uvozi.
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da su inflatorni pritisci u BiH prije svega odraz globalnih ekonomskih i geopolitičkih kretanja.
– BiH je dio svjetske ekonomije i sve što se dešava na globalnom tržištu direktno se odražava i kod nas. Oscilacije cijene sirove nafte uslovljavaju rast cijena goriva i transportnih usluga, a to se potom prenosi i na cijene ostalih proizvoda i usluga – rekao je Pavlović.
Ističe da najveći pritisak trpi sektor transporta, jer gorivo čini značajan dio njegovih troškova.
– Prevoznici moraju prilagođavati cijene u skladu sa kretanjem cijena goriva. U suprotnom, dovode u pitanje održivost poslovanja. Istovremeno, privrednici imaju vrlo malo manevarskog prostora, jer su suočeni sa rastom troškova, ali i ograničenom kupovnom moći građana, koji ne mogu podnijeti nova poskupljenja – istakao je Pavlović.
On smatra da bi veću pomoć privredi trebalo da daju entitetske vlade, ali da su njihove mjere nedovoljne u odnosu na izazove sa kojima se privreda suočava.
Govoreći o nastavku godine Zoran Pavlović kaže da su prognoze krajnje neizvjesne.
– Sve će zavisiti od razvoja geopolitičke situacije, prije svega na Bliskom istoku. Ako dođe do smirivanja tenzija, može se očekivati postepena stabilizacija cijena energenata i manji inflatorni pritisci. Međutim, u ovom trenutku niko ne može sa sigurnošću prognozirati dalji tok događaja, a upravo je ta neizvjesnost najveći problem za privredu, jer bez predvidivog poslovnog okruženja nema ni dugoročnog planiranja – poručio je Pavlović.
Foto: Centralna banka BiH
Izvor: RTRS/Glas Srpske