Nemam ništa protiv toga da BiH postane članica Evropske unije. Јedina promjena u odnosu na prije deset godina je smanjeni entuzijazam prema ovom pitanju, rekao je u intervjuu za Kosmo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Intervju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za austrijski Kosmo prenosimo u cijelosti.

Kako ocjenjujete mogući ulazak BiH u Evropsku uniju. Kakvo je Vaše mišljenje u vezi sa trenutnim stanjem Evropske unije?

Moj stav se nije promijenio već godinama. Nemam ništa protiv toga da BiH postane članica Evropske unije. Јedina promjena u odnosu na prije deset godina je smanjeni entuzijazam prema ovom pitanju. Smatram da za to nismo isključivo mi krivi, koliko je Evropa, koja nam šalje kontradiktorne poruke o uslovima pristupanja. Evropa trenutno nema jedinstvenu vodeću snagu koja bi vodila razvoj EU, što utiče na našu motivaciju za pridruživanje. Međutim, EU ostaje prirodno okruženje za zemlje evropskog kontinenta. Važno je da Republika Srpska na putu ka Evropi ne žrtvuje svoj identitet i tradiciju.

Ako evropski put omogućava očuvanje naše kulture, nezavisnosti i tradicije, vrijedi ga slijediti. Ipak, EU pokazuje nedosljednosti, posebno kada se radi o vladavini prava i intervencijama koje podržavaju strane sile, što dovodi do percepcije Republike Srpske kao remetilačkog faktora. Evropa se takođe i bori sa unturašnjim problemima što ostavlja kontinent pod uticajem Sjedinjenih Američkih Država. Predsjedništvo DŽoa Bajdena, suočeno s vlastitim izazovima, reflektuje ovu situaciju gdje Evropa indirektno ostaje pod vodstvom lidera koji možda nisu dorasli zadatku. Odlučni smo da ne izgubimo Republiku Srpsku i da se, ako bude potrebno, odupremo nametnutim uslovima na “evropskom putu”. Ako evropski put omogućava očuvanje naše kulture, nezavisnosti i tradicije, vrijedi ga slijediti.

U više navrata ste govorili da je cilj Međunarodne zajednice “destabilizacija BiH”. Koji je zapravo cilj Međunarodne zajednice da se, po Vama, destabilizuje BiH?

BiH je projekat Amerike, koja je nakon rata, stvorila uvjerenje da su Srbi odgovorni za sukob i da zaslužuju svaku vrstu kazne. Neposredno poslije rata, oni nisu imalli u cilju da usvoje pregovori mira. Njima je BiH država u kojoj će biti na muslimanskoj strani ujedno i karta za koju se drže kako bi se predstavilo da su dobri sa muslimanima. Možete da pogledate šta su radili muslimanima na drugim mjestima. BiH nema globalno značajne resurse koji bi njima mogli biti od interesa. Međutim, u ovih trideset godina, stvorili su sistem u kojem su sve institucionalne i druge komande u državi podređene njihovim interesima, pokušavajući kontinuirano da upravljaju i nameću rješenja, sa varirajućim stepenom uspjeha. Sada su naišli na prepreku koja se teško prelazi. Oni su isključivo fokusirani na ostvarivanje profita i lobiranje. Nemam drugo objašnjenje za njihove ciljeve.

Često kritikujete Ameriku, da li postoji neki aspekt u kojoj je saradnja moguća?

Naš narod je primoran da gubi vrijeme od raspada Јugoslavije, nesposoban da definiše svoje strateške i nacionalne interese, ostajući zarobljen u ciklusu odbrane Kosova i Republike Srpske. Svaki pokušaj dijaloga o bilo kojoj temi uvijek se vraća na pitanje Srebrenice. Moj stav o ovoj temi već znate. Zločini su se desili na svim stranama i trebali bismo o svima da pričamo. Uvijek se nameće da su Srbi negativci. Ovaj stalni otpor nam je nametnut i uspješno se održava kroz Evropsku uniju i druge međunarodne platforme. Ubrzanjem globalnih procesa, vjerujem da će američka pozicija na Balkanu oslabiti ili se promijeniti. Nemamo razloga za neprijateljstvo sa Amerikancima, osim njihovih akcija poput bombardovanja, korištenja osiromašenog uranijuma i vojnih vježbi nad nama. Teško je prihvatiti kao prijatelje one koji su nas bombardovali. Ovi događaji nisu daleko iza nas, i istorijske činjenice se ne mogu jednostavno prepraviti. Ipak, sve dok se uvažavaju naši stavovi, mišljenja i dok se ne nameće bilo šta, mi ćemo biti otvoreni za saradnju.

Smatrate li da će dolazak Donalda Trampa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama promijeniti način vođenja politike ka Republici Srpskoj?

Republika Srpska nalazi se u izazovnoj geostrateškoj situaciji, smještena u srcu Evrope, okružena članicama NATO-a i EU. Ova pozicija zahtijeva razvijanje otvorene komunikacije s okolinom radi razvoja i iskorištavanja novih prilika. Iako promene u američkoj administraciji, poput one pod Trumpom, mogu nagovijestiti određene promjene, iskustvo ukazuje na to da promjene na vrhu SAD-a ne znače automatski i promjenu politike prema ključnim pitanjima kao što su Kosovo i Republika Srpska. U globalnom kontekstu, očekuje se stvaranje nove ravnoteže u međunarodnim odnosima koja bi bila otvorenija. Za Republiku Srpsku, u trenutku globalne nestabilnosti, ključno je da se bavi svojim unutrašnjim izazovima, posebno u kontekstu odnosa unutar BiH. Insistiranje na povratku ustavnim principima i odbacivanje nametnutih struktura, poput strane administracije, sudstva i vojske koje Ustav ne predviđa, ostaje prioritet.

U kontekstu trenutnog sukoba u Ukrajini, kako BiH, i posebno Republika Srpska, održavaju svoju poziciju neutralnosti? Kako se suočava Republika Srpska sa ovim izazovima s obzirom na međunarodne odnose i pritiske?

Naša situacija nije laka, ali predstavlja jedini mogući pravac. Ako bismo se ograničili samo na put ka Zapadu, ne bismo imali nikakve koristi. To bi nas dovelo do gubitka naše entitetske i političke identitete. Prateći zapadne trendove uvođenja sankcija Rusiji, rizikovali bismo gubitak prijateljstava. Јasno je da Rusija ne bi blagonaklono posmatrala takve poteze, što bi rezultiralo gubitkom njenog povjerenja i prijateljstva, dok od Zapada ne bismo dobili nikakvu značajnu podršku, već samo dodatni pritisak. Naša snaga leži u neutralnom pristupu i održavanju prijateljstava sa svima koji su otvoreni za to, uključujući i Rusiju.

Da bi se razumio sukob u Ukrajini, potrebno je osvrnuti se na istorijske činjenice, sa kojima mnogi nisu upoznati.

Ovaj sukob danas nagovještava stvaranje multipolarnog svijeta sa težnjom globalnih sila za uspostavljanje sopstvenih sfera uticaja. Kritike upućene meni zbog posjete predsjedniku Putinu ne smatram opravdanim. Uvjeren sam da će, nakon što se situacija u Ukrajini stabilizuje, evropski lideri težiti sastancima sa Putinom kako bi riješili svoje probleme. Rusija raspolaže ogromnim prirodnim resursima, uključujući metale, minerale i energente, koje Evropa nema. Ovo predstavlja neuništivu vrijednost i potencijal za saradnju, uprkos trenutnim geopolitičkim izazovima.

Kako ocjenjujete trenutne odnose između Austrije i BiH, naročito u kontekstu BiH na putu ka evropskim integracijama? Kako Austrija podržava ili utiče na ovaj proces?

Smatram da je ministar vanjskih poslova Austrije podlegao površnoj propagandi u vezi sa Republikom Srpskom. Razumijem da možda nemaju vremena da dublje istraže situaciju. Čini se da prihvataju informacije kakve čuju bez dodatnog preispitivanja. Donose odluke o nama, a ne uključuju nas u razgovor. Političari dolaze u Sarajevo, očarani su Baščaršijom i stiču utisak da je sve u najboljem redu, dok u stvarnosti problemi ostaju neriješeni. Ako ministar podržava dalje približavanje BiH Evropskoj Uniji, to je pohvalno, ali za Republiku Srpsku to otvara samo jedno ključno pitanje: da li je “visoki predstavnik” legitiman ili nije? Osim tog pitanja, mnoga druga bitna pitanja u BiH ostaju nerasvijetljena.

Foto: rtrs.tv

Izvor: RTRS

Prethodni članakNova Odluka RERS-a stupila na snagu; Pogledajte kako će se obračunavati potrošnja struje
Naredni članakPorodična medicina – stub razvoja zdravstvenog sistema