Ustavni sud BiH je održao 144. plenarnu sjednicu na kojoj je razmatrao i odlučivao o veoma značajnim pitanjima u vezi s daljnjim funkcionisanjem Ustavnog suda, kao i o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama. Između ostalog, utvrdio je da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije, koja je predmet osporenog zakona (pitanja nepokretne državne imovine) jer je to, kako navode, u skladu sa relevantnim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti BiH.
Kako bi omogućio daljnje nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda, Ustavni sud je usvojio Odluku o dopuni Pravila Ustavnog suda BiH tako da se u Pravilima Ustavnog suda BiH iza člana 99 (Prestanak funkcije) dodaje novi član 99a), koji glasi:
“Član 99a – (Izuzetno produženje mandata sudije)
Izuzetno, ukoliko nadležni organ ne izabere sudiju do dana prestanka mandata sudije zbog starosne dobi, taj sudija će nastaviti da vrši sudijsku dužnost sve dok nadležni organ ne izabere novog sudiju u smislu člana 99 ovih pravila i dok novoizabrani sudija ne preuzme dužnost u skladu sa članom 82 ovih pravila.
Sudija kojem je mandat produžen u skladu sa stavom (1) ovog člana ima sva prava i obaveze u skladu s Ustavom BiH i ovim pravilima.
Navedenu odluku Ustavni sud je donio imajući u vidu mišljenje Venecijanske komisije od 18. marta 2024. godine, koja je u svom mišljenju, između ostalog, navela: “Venecijanska komisija, s obzirom na fundamentalni ustavni princip funkcionalnog Ustavnog suda, zaključuje da dozvoljavanje postojećim sudijama da služe i nakon navršenih 70 godina života, sve do imenovanja novih sudija, ne bi bilo suprotno članu VI/1c) Ustava BiH, te da bi, u slučaju da mandat postojećim sudijama bude produžen, rad Ustavnog suda bio u skladu s Ustavom i shodno tome legitiman. Uzevši u obzir status Pravila Ustavnog suda u hijerarhiji normi, takva mogućnost bi mogla i morala da bude predviđena u Pravilima.
Nadalje, na ovoj sjednici Ustavni sud je, u skladu sa čl. 81, 83 i 86 Pravila Ustavnog suda, izabrao novog predsjednika i potpredsjednike budući da je mandat sadašnje predsjednice Ustavnog suda Valerije Galić i potpredsjednika Ustavnog suda (Mirsada Ćemana i Helen Keller) okončan.
Za novu predsjednicu Ustavnog suda izabrana je Seada Palavrić, čiji mandat počinje 1. juna 2024. godine. Za potpredsjednike Ustavnog suda izabrane su Valerija Galić i Angelika Nusberger, čiji mandat počinje 1. juna 2024. godine.
U skladu sa članom 82 Pravila Ustavnog suda, na današnjoj plenarnoj sjednici novoizabrani sudija Ustavnog suda Marin Vukoja je dao i potpisao svečanu izjavu, čime je preuzeo dužnost sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Od odluka koje je donio na plenarnoj sjednici Ustavni sud izdvaja:
– Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, 11 delegata Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i pet delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 16/23), utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet osporenog zakona (pitanja nepokretne državne imovine) jer je to, u skladu s relevantnim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine.
– Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Suda BiH za ocjenu ustavnosti člana 12 Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, utvrdio da je osporena odredba citiranog zakona u skladu s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija).
– Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 1/24), utvrdio da određene odredbe tog zakona nisu u skladu s Ustavom BiH jer Republika Srpska donošenjem tih odredbi spornog zakona nije uvažila odredbe zakona BiH kojima je uspostavljena obaveza obavještavanja, dobijanja dozvole i saglasnosti Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH i evidencije u centralnom registru istog ministarstva za sva pravna lica koja se bave proizvodnjom i remontom naoružanja i vojne opreme.
– Ustavni sud je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u ovom predmetu, u kojem je podnosilac zahtjeva Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, zatražio ocjenu ustavnosti Odluke o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korišćenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine FBiH” br. 89/23 i 100/23). Odlukom o privremenoj mjeri Ustavni sud je privremeno stavio van pravne snage osporenu odluku Vlade Federacije BiH do donošenja konačne odluke Ustavnog suda u ovom predmetu.
– U ovom predmetu Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Kantonalnog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti člana 147 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, u dijelu u kojem je propisano “sa prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine”, i člana 2 stav 3 Pravilnika o naknadi pogrebnih troškova Federacije BiH, utvrdio da osporene odredbe citiranog zakona nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom jer se njima ne uspostavlja razuman odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi ostvariti.
– Ustavni sud je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u ovom predmetu, u kojem je podnosilac zahtjeva (13 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH) podnio zahtjev za rješavanje spora s entitetom Republika Srpska zbog donošenja Odluke o načinu i uslovima prodaje nepokretnosti u svojini Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Јahorina javnim nadmetanjem – licitacijom (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 114/23 od 29. decembra 2023. godine). Odlukom o privremenoj mjeri privremeno je obustavljena primjena osporene odluke do donošenja konačne odluke Ustavnog suda u ovom predmetu.
(Ivica Kosić) – U ovom predmetu Ustavni sud je zaključio da postoji povreda apelantovog prava na slobodu i bezbjednost kada je redovni sud apelantu odredio pritvor iako iz osporenih rješenja proizlazi da u odnosu na postojanje osnovane sumnje nije dato dovoljno i relevantno obrazloženje, zato što redovni sudovi nisu obrazložili koje su to “činjenice ili informacije na osnovu kojih će objektivni posmatrač zaključiti da je lice koje je u pitanju moglo da počini krivično djelo za koje se tereti”, već su se samo pozvali na potvrđenu optužnicu.
Nadalje, postoji povreda i apelantovog prava na ličnu slobodu i bezbjednost kada prilikom apelantovog izjašnjenja o prijedlogu za određivanje pritvora, suprotno Zakonu o krivičnom postupku FBiH, nije bio prisutan njegov branilac, zbog čega apelantovo lišavanje slobode nije bilo u skladu s “procedurom propisanom nacionalnim zakonom“.
(Ranko Debevec i Osman Mehmedagić) – U ovom predmetu Ustavni sud je, između ostalog, djelimično usvojio apelaciju Ranka Debevca (prvoapelanta) budući da je zaključio da je došlo do povrede prvoapelantovog prava na nepristrasnost suda kao aspekta prava na ličnu slobodu i bezbjednost jer se prvoapelantova bojazan o pristrasnosti sudije koji je odlučivao o određivanju pritvora mogla smatrati objektivno opravdanom.
Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici biće dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internet stranici Ustavnog suda BiH.
Foto: rtrs.tv
Izvor: RTRS
