Gledanje vijesti može izazvati stres i anksioznost. Saznajte zašto vijesti izazivaju anksioznost, kako postaviti granice, prakticirati brigu o sebi i usmjeriti pažnju na pozitivne stvari.
Bilo da uključite TV naveče ili neprestano skrolate na društvenim mrežama, sigurno je reći da vijesti trenutno izgledaju neizbježno. A s obzirom na to koliko uznemirujućih događaja se odvija širom svijeta, otvaranje naših aplikacija za vijesti ili Instagram feedova može biti zastrašujuće, uznemirujuće i izazvati anksioznost.
Zašto vijesti izazivaju anksioznost: Kako se nositi s anksioznošću?
1. Postavite zdrave granice
2. Prakticirajte brigu o sebi
3. Razmislite o onome što možete kontrolirati
4. Usmjerite pažnju na dobre stvari koje se događaju
Ako osjećate osjećaj beznađa dok gledate aktuelna događanja, niste sami. Jedno naučno istraživanje je pokazalo da su ljudi koji češće gledaju vijesti 1,6 puta skloniji prijavljivanju simptoma anksioznosti, poput straha ili problema sa spavanjem, u odnosu na one koji konzumiraju manje vijesti.
Naravno, važno je biti informisan o tome što se događa u svijetu. Ali, kako balansirati našu potrebu da budemo obaviješteni s željom da zaštitimo naše mentalno zdravlje?
Kako su vijesti svuda oko nas, može biti teško isključiti ih.
„S obzirom na to da imamo stalni pristup vijestima na TV-u, web sajtovima i drugim medijima, potencijalno gledamo svaku teškoću koja pogađa milijarde ljudi širom svijeta u stvarnom vremenu“, objašnjava John-Paul Davies, psihoterapeut.
„Često nema mnogo što možemo učiniti da napravimo razliku u vezi s traumama koje vidimo. Emocionalno, ovo nas može ostaviti u prekomjerno uzbuđenom stanju, tako da smo stresirani, anksiozni, kronično ljuti ili iznervirani, a ponekad u isključenom ili pod-stimuliranom stanju, osjećajući se beznadno, u očaju, otupjeli ili prazni. Mnogi od nas će se kretati između ta dva stanja u različitim trenucima.“
Ovo se događa zbog načina na koji naš mozak reagira kada pokušavamo obraditi informacije koje vidimo.
„Svjedočenje traumatičnim događanjima u vijestima može aktivirati limbički sistem našeg mozga, posebno amigdalu, koja je odgovorna za obradu emocija i prepoznavanje prijetnji“, objašnjava psihologinja i autorica Dr. Lalitaa Suglani.
„To pokreće stresnu reakciju u tijelu, otpuštajući kortizol i adrenalin, što može izazvati osjećaje anksioznosti, straha i uznemirenosti.“ Suglani također ističe da će ove reakcije možda biti jače kod „osoba koje su već ranjive ili su prošle kroz traumu u prošlosti“.
1. Postavite zdrave granice
„Postavite ograničenja u vezi s konzumiranjem vijesti kako biste spriječili prekomjerno izlaganje i emocionalni preplav“, savjetuje Suglani. Sugerišu se praktični načini za to, kao što je korištenje blokatora stranica za kontrolu vremena provedenog na određenim sajtovima i isključivanje iskačućih obavijesti sa društvenih mreža.
2. Praktikujte brigu o sebi
„Uključite u svoj sedmični raspored aktivnosti koje vas nagrađuju i opuštaju, kao i tjelesne aktivnosti i druge ponašanja koja vas održavaju u ravnoteži koliko god možete“, sugeriše Davies. „Aktivnosti kao što su mindfulness, kreativnost, boravak na svježem zraku, prirodi, pomaganje drugima, pjevanje i generalno održavanje tjelesne aktivnosti, odlični su načini za to. Kada se vaše tijelo osjeća sigurnim, tako će biti i vaši misli.“
3. Razmislite o onome što možete kontrolisati
„Umjesto da se fokusirate na događaje izvan vaše kontrole, usmjerite svoju energiju na akcije koje možete poduzeti u vlastitom životu ili zajednici“, savjetuje Suglani.
Davies naglašava da nikada ne biste smjeli osjećati krivicu zbog toga što se fokusirate na vlastiti život i stvari koje možete kontrolirati. „Manje uznemirenosti zbog svih ovih traumatičnih događanja nije nedostatak brige za druge, to je bitan čin brige o sebi“, kaže on.
4. Usmjerite pažnju na dobre stvari koje se događaju
„Odvojite vrijeme da se fokusirate na stvari na kojima ste zahvalni u svom životu“, kaže Suglani.
„Vođenje dnevnika zahvalnosti ili jednostavno razmišljanje o pozitivnim aspektima vašeg dana može pomoći da skrenete pažnju sa vijesti.“
Davies takođe dodaje da je važno planirati unaprijed i razmišljati o stvarima na koje se radujete u svom životu.
„Ako postajete uznemireni, pokušajte, kad god možete, usmjeriti pažnju na činjenicu da, čak i uz sva traumatična događanja, postoje dobre stvari na kojima možete biti zahvalni u svom životu“, kaže on.
„Takođe je dobra ideja planirati stvari na koje se možete radovati usprkos trenutnoj globalnoj nesigurnosti.“
Foto: Pixabay
Izvor: Nezavisne
