Evidentno je da se pred Sudom BiH želi ubrzati postupak koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, iako predmetu ne prijeti nikakvo zastarijevanje, izjavio je Goran Bubić, branilac predsjednika Republike.

Bubić je za ATV rekao da cilj postupka pred Sudom BiH nije poštovanje ustavnosti i zakonitosti, već politička eliminacija predsjednika Srpske, što je, kako je istakao, odbrana raskrinkala.

On je ocijenio da je Tužilaštvo BiH u “praznom prostoru” i da ne postoji dokument na osnovu kojeg bi se moglo zaključiti da je visoki predstavnik nadležan da donosi zakone i da je Kristijan Šmit imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.

Smatra da je veoma važno što u sudske spise u predmetu protiv Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Miloša Lukića ulazi Aneks 10 Dejtonskog sporazuma jer je, kako je naveo, ovaj aneks temeljni dokument na koji se poziva i sama optužnica.

– Opšti okvirni sporazum za BiH, kao ni jedan od 11 aneksa nisu objavljeni u `Službenom glasniku BiH`, pa ni u službenim glasnicima Srpske i FBiH. Zbog toga je bilo nužno ponuditi taj dokaz, odnosno pročitati ga pred Sudom BiH da bi onda na red došao pravni dio da se taj sporazum protumači – naveo je on.

Kako je naglasio, u Aneksu 10 je najvažnije ono što se tiče visokog predstavnika, a Tužilaštvo BiH nije uspjelo ponuditi dokument kako zahtijeva Zakon o krivičnom postupku BiH, a to je da se predstavi ili originalna verzija ili ovjerena kopija tog dokumenta.

– Nažalost, to nisu uspjeli do kraja izvođenja dokaza Tužilaštva prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, pa je odbrana ponudila praktično originalnu objavljenu verziju Aneksa 10 tako što je u spis uvršten Službeni glasnik Srbije, odnosno ranije Savezne Republike Јugoslavije, u kojem je objavljen Opšti okvirni sporazum za BiH i svih 11 aneksa – rekao je Bubić.

On smatra da je to važno jer je Srbija sljedbenik SRЈ i potpisnik sporazuma, odnosno ugovorna strana, a verzija koja je uložena je na srpskom jeziku, jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Sudu BiH.

Bubić kaže da se u prilog navodne nadležnosti visokog predstavnika uvijek poziva na zaključke Bonske konferencije od 10. decembra 1997. godine, a to vodi u zaključak da takva nadležnost ne postoji prema Aneksu 10.

– Prema sadržini Aneksa 10, Tužilaštvo nije dokazalo ni da je Kristijan Šmit visoki predstavnik, a i sami, pozivajući se na bonske zaključke, praktično tvrde da Aneks 10 ne sadrži takvo ovlaštenje – pojasnio je on.

Bubić naglašava da u dokaznom materijalu nema ni bonskih zaključaka, što je proceduralno veoma važno.

Iznošenje stavova bivših visokih predstavnika o Kristijanu Šmitu, smatra Bubić, ide u prilog odbrani, što je veoma važno da se vidi nedosljednost u cijeloj stvari, u širem smislu da nije ovlašten da u jednoj demokratskoj državi donosi zakone.

Foto: rtrs.tv

Izvor: SRNA

Prethodni članakGoganović u Pentagonu razgovarao sa Bulandom
Naredni članakPUTEVI: Putni pravci prohodni, poteškoće pričinjava poledica