U znaku praznika uvijek odmiče januar sad već 2024. godine koja je se najavljuje sve burnijom. Pitamo se može li biti gora po političke odnose u BiH od 2023. godine. Kada je BiH u pitanju “uvijek može gore” i ništa dobro za očekivati nije, istakao je u kolumni ombudsman BiH iz reda srpskog naroda Nevenko Vranješ.
Kolumnu prenosimo u cijelosti:
U prošloj 2023. godini, Ustavni sud BiH ispisao je sramne stranice svoje istorije ravne onima iz zasjedanja Skupštine R BiH u predvečerje tragičnog sukoba 1992. godine. Naime, Ustavni sud BiH, kao i tadašnja skupština stade na stanovište da može odlučivati sa jednim pa bez i jednog srpskog sudije.
Iako se Ustavni sud lično toliko zalagao za prisustvo svih konstitutivnih naroda svuda kako je i presudio davne 2000. godine u predmetu U-5/98 u praksi je pokazao potpunu oprečnost. Sam je ponovo dekonstituisao konstitutivne narode.
Sticajem okolnosti što svojim odlukama da minimizira i potpuno izbaci Srbe, što odlukom Narodne skupštine Republike Srpske i naročito karakternim stavom sudije Kneževića ova najviša pravosudna instanca u 2024. godinu ušla je bez i jednog od dvojice srpskih sudija.
No izgleda nema veze, sjednicu zakazuju za 18. januar i to u najširem i jedinom mogućem formatu, a to je Plenarna sjednica koju čine sve postojeće sudije i to njih šest od devet. Naime, u ovom sudu, preostala su dva Bošnjaka, jedan Hrvat i troje stranih sudija. Toliko da ne može raditi ni u Malom, ni u Velikom već samo u Plenarnom vijeću.
Јer podsjećamo malo vijeće koje može raditi samo sa po jednim sudijom Srbinom, Bošnjakom i Hrvatom (predsjednikom i dva potpredsjednika), kako ni jednog Srbina nema, ne može odlučivati, a podsjećamo, u Malom vijeću odlučuje o privremenoj mjeri, veoma važnom institutu Ustavnog suda. Ne može raditi ni u Velikom vijeću jer treba opet imati najmanje jednog Srbina, samim time ne može donositi nikakve odluke u pojedinačnim predmetima iz apelacione nadležnosti već samo u Velikom vijeću, dakle samo u onim predmetima koji su mahom političke prirode.
No i tako okrnjen i isforsiran Ustavni sud ima na dnevnom redu predmete u kojima će moguće kasirati odluke Vrhovnog suda Republike Srpske. Možda će neke predmete riješiti u korist apelanata iz Republike Srpske. Šta u tom slučaju?
Ukoliko Vrhovni sud Republike Srpske prihvati takve odluke, prekršiće za njega obavezujući Zakon o zabrani primjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Srpske, s jedne strane, a ukoliko se ogluši o takvo nešto, počiniće krivično djelo konstituisano od strane Kristijana Šmita u Krivičnom zakonu BiH, s druge strane. Dakle, nerješiva pozicija najprije za Vrhovni sud Republike Srpske.
Nadalje, ukoliko Ustavni sud BiH nastavi da radi u jedino mogućem Plenarnom vijeću, za potrebe stranih sudija moraće da prevodi na hiljade stranica sudskih spisa na engleski jezik za šta će mu biti potrebni milioni maraka ali i ogromno vrijeme koje on zasigurno nema.
Kako god Ustavni sud se sam doveo u ovako opasnu situaciju.
Foto: rtrs.tv
Izvor: RTRS
