Memorandumom o razumijevanju za finansijsku stabilnost, na čije potpisivanje se Vlada RS obavezala u dopunskom pismu namjere prema Međunarodnim monetarnom fondu (MMF), precizirano je da će Centralna banka BiH, u saradnji sa agencijama za bankarstvo, identifikovati i pratiti sistemske rizike, a na još nekoliko mjesta CB BiH se daje uloga na polju supervizije banaka, ekskluzivno otkriva portal CAPITAL koji je u posjedu povjerljivog dokumenta MMF-a.
U dokumentu “Prevencija krize nadzor nad sistemskim rizikom” koji je sačinio Sektor za monetarna tržišta i tržišta kapitala MMF-a u okviru tehničke pomoći BiH, koji nosi oznaku „Povjerljivo“ nalaze se detalji nacrta Memoranduma koji je izazvao oštru polemiku u javnosti zbog mogućnosti prenosa nadležnosti u finansijskom sektoru sa RS na BiH.
U članu 29. memoranduma, koji se odnosi na identifikaciju sistemskih rizika jasno je navedeno da CB BiH u saradnji sa sa agencijama za bankarstvo, identifikuje i prati sistemske rizike, iako CB po Zakonu o CB BiH, ovu nadležnost nema.
„CB BiH, u saradnji sa agencijama za bankarstvo, identifikuje i prati sistemske rizike“, navedeno je u memorandumu.
CB BiH nema nadležnost da prati sistemske rizike
U istom članu je navedeno i da Stalni odbor za finansijsku stabilnost BiH periodično razmatra djelokrug pitanja iz oblasti nadzora sistemskog rizika i vodi računa da se kreće u skladu sa kretanjima i rizicima finansijskog sistema te da po potrebi, druge supervizorske institucije mogu biti pozvane da učestvuju u okviru za nadzor sistemskog rizika, ali nije navedeno koje su to institucije.
Zatim se u 31. članu navodi da CBBH i agencije za bankarstvo usaglašavaju zajednički pristup kod uvođenja dodatnih zahtjeva za sistemski značajne banke, čime obezbjeđuju dosljednost i proporcionalnost između dva entiteta.
U memorandumu je navedno da se njime definišu i institucije zadužene za identifikaciju i praćenje sistemskog rizika, i davanje preporuka za primjenu mjera ublažavanja sistemskih rizika, kao i način njihove uzajamne saradnje.
Dobro upućeni sagovornik CAPITAL-a kaže da su ovo očigledni primjeri prenosa nadležnosti.
„CB BiH nema nadležnost da prati sistemske rizike, jer je to u isključivoj nadležnosti entitetskih agencija za bankarstvo. Ovim memorandumom ne mogu se ni definisati institucije zadužene za identifikaciju i praćenje sistemskog rizika, jer su te institucije već definisane, a to su entitetske agencije, dok CB BiH nema nikakve nadležnosti u oblasti finansijske stabilnosti u BiH“, kaže on.
Jedna od odrednica u Memorandumu predviđa da se u slučaju namjere pokretanja procesa restrukturiranja banke, formira grupa za koordinaciju, koju čine predstavnici entitetskih agencija i Agencije za osiguranje depozita BiH (AOD), čime se proširuju i nadležnosti AOD-a.
„Zakon o bankama RS jasno kaže ko i na koji način sprovodi proces restrukturiranja banka. Ovdje nema osnova za bilo kakva koordinaciona tijela jer je ova oblast u jasnoj nadležnosti Agencije za bankarstvo RS“, naglašava naš dobro upućen izvor postavljajući i pitanje odgovornosti guvernera Centralne banke BiH koji će bez saglasnosti članova Upravnog odbora Centralne banke potpisati memorandum.
Nevjestić: Cilj memoranduma je da se prvenstveno poboljša razmjena informacija
Iako novi memorandum i Agenciji za osiguranje depozita BiH daje veća ovlašćenja od onih koja ima po memorandumu iz 2009. godine, direktor Agencije Josip Nevjestić ipak tvrdi da prenosa nadležnosti nema. On za kaže za CAPITAL da CB BiH nema ovlaštenje za superviziju i da ona to ne može raditi, ali da ona zajedno sa AOD i agencijama za bankarstvo predstavljaju učesnike u finansijskoj mreži stabilnosti.
Ovaj memorandum je tako i zamišljen, dakle da se prvenstveno poboljša razmjena informacija. Sa aspekta osiguranja depozita nema nikakvog prenosa nadležnosti. Isto tako mogu odgovorno tvrditi da nema nikakvog govora, odnosno nema mogućnosti da CB BiH u ovakvom momentu preuzima superviziju. Dakle, suprevzija ostaje i dalje u nadležnosti entitetskih agencija“, tvrdi Nevjestić.
Dodao da je dogovoreno da se izradi zajednička metodologija za utvrđivanje sistemski važnih banaka.
„To nisu nimalo bezazlene odluke i zbog toga je potrebno da to bude iskoordinisano. Ne može u RS po jednim kriterijumima neka banka imati status sistemski važne, a po drugim u FBiH“, kazao je Nevjestić.
Kaže da se nadležnosti AOD-a proširuju samo na taj način što će oni učestvovati u procesu restrukturiranja banaka, ali da će to biti moguće nakon što bude usvojen novi zakon o AOD-u.
„Agencije za bankarstvo su zadužene za restrukturiranje, a u datom momentu one mogu tražiti od nas da u učestvujemo u tom procesu sa novcem Fonda za osiguranje depozita“, istakao je on.
MMF: Potrebno je da CB dodatno razvije kapacitete za praćenje sistemskih rizika
MMF u svom povjerljivom dokumentu “Prevencija krize nadzor nad sistemskim rizikom” zaključuje da je potrebno ostvariti veći napredak u sferi nadzora nad sistemskim rizicima, i to tako da entitetske agencije za bankarstvo, CBBiH i AOD usaglase zajedničku metodologiju za utvrđivanje domaćih sistemski značajnih banaka. Naglašavanje zajedničke metodologije jer bitno drugačije od tvrdnje ministra finansija RS Zoraga Tegeltije da će Agencije za bankarstvo RS usvojiti vlastitu metodologiju.
„Isto tako, potrebno je da CB BiH dodatno razvije svoje kapacitete za identifikovanje i praćenje sistemskih rizika, u saradnji sa dvije agencije za bankarstvo“, navedeno je u dokumentu.
U Kancelariji MMF-a u Sarajevu su rekli da ne mogu komentarisati ništa u vezi sa pismom namjere s obzirom na to da postoji embargo na dokumente koje Izvršni odbor MMF-a tek treba da razmatra. Sjednica Izvršnog odbora MMF-a je danas, a na njoj bi trebalo da bude odlučeno da li će BiH doznačiti tranši od 148,4 miliona KM.
Komentar guvernera Centralne banke BiH Senada Softića danas nismo uspjeli dobiti jer se nije javljao na mobilni telefon.
Ministarstvo finansija RS juče je odbacilo mogućnost prenosa nadležnosti sa Agencije za bankarstvo RS na Centralnu banku RS.
„Agencija za bankarstvo RS dužna je da u saradnji sa Agencijom za bankarstvo FBiH i Centralnom bankom BiH međusobno usaglasi kriterijume za utvrđivanje vlastite metodologije za identifikovanje sistemski važnih banaka, kako bi svoje nove regulatorne zahtjeve i nadzorna ovlašćenja u budućem periodu usmjerila prema konkretnim bankama“, naveli su u Ministarstvu.
(Capital)
