U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana nestale djece ove godine inicirana je kampanja “Nemoj biti lak plijen”, kojoj se, uz 23 evropske zemlje, pridružio i MUP Republike Srpske.

Svake godine oko 20 djece nestane u Republici Srpskoj. U prva četiri mjeseca ove godine MUP-u Srpske prijavljen je nestanak šestoro djece, koje su policijski službenici pronašli žive i zdrave.

Cilj kampanje je, navode u MUP-u, obrazovati djecu i mlade, kao i njihove roditelje o potencijalnim opasnostima virtuelnog svijeta u kojem manipulacijom, lažnim predstavljanjem i drugim načinima vrbovanja nasilnici seksualno zlostavljaju i iskorišćavaju djecu.

Upravo kod djece i tinejdžera, navode u MUP-u, nije dovoljno razvijena svijest o rizicima na internetu.

– Mi smo suviše fokusirani na opasnosti koje dolaze sa spoljnog svijeta zanemarujući činjenicu da dijete može da bude izložebno opasnosti i u svojoj kući dok učestvuje u određenim aktivnostima na internetu – ističe Vladimir Vidović, inspektor Uprave kriminalističke policije MUP-a Republike Srpske.

Stručnjaci smatraju da je naročito sada, kada djeca provode mnogo vrijeme na internetu, važno podići svijest o ovom problemu i dati im smjernice kako bi se zaštitili od nasilnika. Nebitno da li je riječ o vrbovanju ili zlostavljanju na internetu, potrebno je, kažu, preventivno razgovarati sa djecom.

– Kroz razgovor o tome, prihvatiti one dijelove koji su vama prihvatljivi i onda im dati sugestiju šta bi trebalo uraditi, pitati ga šta bi on uradio kada bi se to desilo. Potrebno je više postavljati pitanja i uvažavati pozitivne segmente, kako bi im se dalo na važnosti, jer tako ih jačamo – rekla je Slađana Cvjetković, psiholog.

U odnosu na okruženje i zemlje Evropske unije, situacija u Srpskoj, poručuju u MUP-u je povoljna.

Poređenja radi u Srbiji godišnje nestane između 1.300 i 1.500 djece, dok je u Hrvatskoj prošle godine prijavljen nestanak više od 500 djece. U Evropskoj uniji godišnje se bilježi preko 250.000 nestanaka djece.

Foto: rtrs.tv

Izvor: RTRS

Prethodni članakOd danas dozvoljen rad bazenima, “wellness” i spa centrima
Naredni članakДОБОЈ КРОЗ ВИЈЕКОВЕ – XXVI дио – Развој културе у Добоју – I дио (ФОТО)