Novi most na rijeci Savi u Rači koji gradi Srbija izranja već i u semberskoj ravnici na strani Republike Srpske, gdje se prilazna konstrukcija pruža od petnaestog stuba u vodi narednih 10 stubova duž nekoliko stotina metara, sa obje strane puta koji sada povezuje Srpsku i BiH sa Srbijom.

Tokom posjete gradilištu, novinaru Srne je rečeno da su uz poštovanje rokova u toku radovi na izgradnji mosta i prilazne konstrukcije mostu koji će nositi 25 stubova, a počeli su radovi i za montiranje čelične konstrukcije.

Na gradilištu je svakodnevno angažovano 300 radnika, a rijeka Sava, čiji je vodostaj posljednjih dana visok, za vrijeme radova na obali na strani Republike Srpske obuzdana je privremenim zemljanim nasipom.

Ukupna dužina mosta je više od 1,3 kilometra, od čega će čelična konstrukcija nad rijekom biti 330 metara.

Novi most preko rijeke Save povezaće auto-putem Srpsku sa Srbijom, sa namjerom rukovodstva Republike Srpske da modernom saobraćajnicom poveže Banjaluku i Beograd.

ZA IZGRADNjU AUTO-PUTA OD RAČE DO VUKOSAVLjA PRIЈAVLjENO 10 PONUĐAČA

Јavno preduzeće Autoputevi Republike Srpske u avgustu prošle godine raspisalo javni poziv za učešće u postupku nabavke usluga finansiranja, projektovanja i izgradnje auto-puta na dionicama Vukosavlje-Brčko, Brčko-Bijeljina i Bijeljina-Rača, do granica sa Srbijom, putem takmičarskog dijaloga, a do kraja septembra pristiglo je 10 ponuda.

– U toku je analiza navedenih ponuda, a do kraja februara trebalo bi da bude donesena odluka o tome ko se od ponuđača plasirao u drugi krug kvalifikacija, odnosno, s kim će biti nastavljeni pregovori – rečeno je Srni u preduzeću Autoputevi Republike Srpske.

Početak radova zavisi od postupka izbora ponuđača, ali se očekuje da i taj dio posla bude završen u ovoj godini, poslije čega bi mogla da počne gradnja, a plan je da auto-put prema Srbiji bude završen do 2025. godine.

Svrha projekta auto-puta Brčko-Bijeljina-Rača je da omogući bolje povezivanje mreže auto-puteva unutar Republike Srpske, uključujući povezivanje sa Republikom Srbijom, zatim razvoj lokalnih zajednica, kao i razvoj lokalne i regionalne ekonomije, čime se postiže jednaka važnost projekta kako na lokalnom nivou, tako i na nivou čitave Republike Srpske.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija, osim izgradnje novog mosta na rijeci Savi u Rači, pomoći i izgradnju dvadesetak kilometara auto-puta od Rače do Bijeljine.

Prostor koji je zahvaćen projektom izgradnje ove dionice auto-puta uglavnom je manje naseljeno područje grada Bijeljina, u kojem je dominantna proizvodna aktivnost poljoprivredna proizvodnja.

Predviđeno je da auto-put ima dvije kolovozne trake sa razdijelnim pojasom, od kojih svaka ima po dvije vozne trake širine 3,75 metara i jednu zaustavnu traku širine 2,50 metara, a planirana dozvoljena brzina je 130 kilometara na čas.

Duž ove trase planirana je petlja Bijeljina Sjever sa naplatnom stanicom, čeona naplatna stanica na kraju dionice, novi carinski terminal na dijelu trase, baza za održavanje na kraju dionice i odmorišta.

Trasa auto-puta na području Bijeljine se ukršta sa nekoliko značajnijih infrastrukturnih objekata i prirodnih prepreka i savladava ih nadvožnjacima ili podvožnjacima, mostovima i vijaduktima.

Te prepreke su željeznička pruga Bijeljina-Brčko, lokalni i regionalni put, kanal Dašnica, potok Bistrik i željeznička pruga Rača-Bijeljina.

EKSPROPRIЈACIЈA ZAVRŠENA NAЈVEĆIM DIЈELOM U REKORDNOM ROKU

Postupak ekspropijacije na auto-putu Rača-Bijeljina završen je najvećim dijelom i u rekordnom roku, zahvaljujući vrijednom i požrtvovanom radu na terenu zaposlenih u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove /RUGIPP/, bez obzira na epidemiju virusa korona, a do okončanja ekspropijacije ostalo je još manje od trećine sporazuma za drugu fazu.

– U velikom procentu su zaključeni sporazumi sa vlasnicima parcela i oni su zadovoljni ponuđenom cijenom – rečeno je Srni u nadležnoj republičkog upravi, a naknade koje su upućene na sud radi određivanja u najvećem obimu predstavljaju naknade za nepokretnosti na kojima se nalaze objekti.

Kako se navodi, u nekim slučajevima trasa vlasnicima presjeca imanja, ostavlja im male površine, odnosno “ćoškove”, te parcele nepravilnog oblika, koje po njihovim tvrdnjama nemaju više ekonomske isplativosti za obradu i ovi zahtjevi biće predmet posebnog postupka, u skladu sa posebnim zakonom.

Rad na prvoj fazi eksproprijacije zemljišta na dijelu trase Rača-Bijeljina započet je u junu 2020. godine.

Trasa obuhvata 631 parcelu, od kojih su formirana 433 predmeta, u kojima se kao nosioci prava posjeda ili svojine pojavljuje 613 subjekata – fizičkih lica, pravnih lica i nosilaca javnog prava.

– Što se tiče ove faze, u svim predmetima donesena su rješenja o eksproprijaciji, te je ostalo još šest sporazuma koji će biti okončani, potpisani, odnosno upućeni na sud, kada Pravobranilaštvo Republike Srpske pribavi saglasnost Autoputeva Republike Srpske na naknadu predloženu u vještačenju – navode u RUGIPP-u.

U 39 slučajeva, nakon donošenja Rješenja o eksproprijaciji, predmeti su proslijeđeni na sud, da bi se u vanparničnom postupku odredila visina naknade, jer stranke nisu bile zadovoljne predloženom visinom naknade.

Rad na drugoj fazi ekspropijacije, na dijelu trase Bijeljina-Brčko, započet je u septembru 2020. godine, a trasa obuhvata 607 parcela, od kojih se formiralo 350 predmeta, u kojima se kao nosioci prava posjeda pojavljuje 421 subjekt – fizička lica, pravna lica i nosioci javnog prava.

Do sada je u ovoj fazi ostalo da se donese još pet rješenja o eksproprijaciji, odnosno ostalo je još da se završi oko 100 sporazuma.

U 12 slučajeva do sada, poslije donošenja Rješenja o eksproprijaciji, predmeti su proslijeđeni na sud, da bi se u vanparničnom postupku odredila visina naknade, jer stranke nisu bile zadovoljne predloženom visinom naknade.

“Do sada je RUGIPP imao odličnu saradnju sa Pravobranilaštvom Republike Srpske u Bijeljini, te drugim republičkim i gradskim institucijama, po svim pitanjima koja se tiču predmetne eksproprijacije”, ističu iz ove uprave.

Foto: rtrs.tv, srna.rs

Izvor: SRNA

Prethodni članakTrivić: Program “Škole za 21. vijek” značajan za učenike i nastavnike
Naredni članakPetar Lubarda – od ekspresije do apstrakcije