Ako neko želi da dobije na težini, onda je veoma važno da to čini na ispravan način.

Neko će možda reći: “Udri po krofnama, palačinkama, burgerima i pomfrit i zaliti sve sa kolom” To jeste jedna od mogućnosti, ali nije sigurna po zdravlje. Neuhranjene osobe trebalo bi da postignu ravnotežu između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva, a ne da stvore gomilu nezdravih masti na stomaku (kod žena i na kukovima). Neophodno je da jedu zdravu hranu i vode zdrav način života.

Ispravan put je da se unosi više kalorija nego što organizam potroši. Ulazak u kalorijski suficit znači da će se povećati težina. Ukoliko neko želi postepeno da se goji, treba da unosi od 300 do 500 kalorija više nego što organizam troši, a ako želi brzo da se ugoji, onda treba da unosi od 700 do 1.000 kalorija više od potrebe.

Najvažniji za dobijanje na težini su, navodi politikin Magazin, proteini. Naši mišići su izgrađeni od proteina, i bez njih će većina tih dodatnih kalorija (preko naših potreba) završiti kao tjelesne masti. Dakle, ishrana treba da bude sa mnogo bjelančevina. Ni za ovo nije dobro preterivanje, jer mnogo proteina smanjuje apetit, pa cio koncept gojenja pada u vodu. Cilj je da se unosi od 1,5 do 2,2 grama proteina po kilogramu tjelesne težine. Visokoproteinska hrana u prvom redu podrazumjeva meso, jaja, ribu, mliječne proizvode, mahunarke, orašaste plodove…

Ukoliko osoba koja želi da se ugoji nema dovoljno bjelančevina u ishrani, može da uzme proteinske suplemente poput proteina surutke.

Treba unositi više ugljenih hidrata i masti i treba jesti najmanje tri puta dnevno. Osim proteina tjelu su potrebni i ugljeni hidrati – osnovno gorivo za organizam, ali i masti, od kojih zavise mnogi procesi, a bez njih, ishrana će biti niska u kalorijama, pa je nemoguće ugojiti se.

Treba napraviti balans proteina, masti i ugljenih hidrata u svakom obroku. Takođe, treba unositi više nutritivno i energetski jakih namirnica i koristite začine.

Nutritivno i energetski jake namirnice

Jezgrasto voće: bademi, orasi, lješnici, indijski orasi, kikiriki

Sušeno voće: grožđe, urme, suve šljive

Mliječni proizvodi: punomasno mlijeko, punomasni jogurt, sir, pavlaka

Zdrave masti i ulja: hladno cijeđeno maslinovo ulje i ulje koštica grožđa, mljeveni lan, susam

Integralne žitarice: riža i ovas

Meso: piletina, junetina, jagnjetina, prasetina, zečetina

Krtole: krompir

Ostalo: tamna čokolada, kikiriki puter, kokosovo mlijeko, avokado

Foto: Pixabay

Izvor: Nezavisne

Prethodni članak14 zabluda o medu u koje se već godinama vjeruje
Naredni članakStručnjak savjetuje kako ojačati imunitet