Sve manje majki u posljednje vrijeme donira prijeko potrebno mlijeko koje se sakuplja u Banci humanog mlijeka u UKC RS u Banjaluci i dalje prosljeđuje malim herojima, bolesnoj i prijevremeno rođenoj djeci.

S obzirom na to da ovaj humani čin može spasiti dječji život, neophodno je da majke, koje ispunjavaju uslove, na ovaj način pomognu bebama da izbore bitke za život.

Da im se posljednjih sedmica ne javljaju nove majke koje su voljne da budu donori humanog mlijeka, potvrđuje i prim. dr Biljana Suzić, pedijatar, subspecijalista ishrane sa Klinike za dječje bolesti UKC RS.

“Brinemo se da bi uskoro, kad majke koje trenutno doniraju mlijeko prestanu s tim, moglo doći do prekida neophodnog kontinuiteta u snabdijevanju Banke humanog mlijeka. U početku se postepeno povećavao broj zainteresovanih majki, potom je došlo do stagnacije, a u posljednje vrijeme nema novih zainteresovanih. Svakako da je otežavajuća okolnost što se zasad mlijeko prikuplja samo na teritoriji Banjaluke i bližoj okolini zbog lakše dostupnosti”, naglašava Suzićeva za “Nezavisne novine”.

Ističe da je ova banka organizovana tako da se što više olakša majkama koje su donori mlijeka i da im se ne oduzima previše vremena koje one posvećuju svom dojenčetu.

“Majke donori ne moraju dolaziti na Kliniku za dječje bolesti, već medicinska sestra, koja radi u Banci mlijeka, dolazi kući tim majkama, na početku popunjavaju neophodne upitnike, saglasnost za doniranje, donosi im sterilne bočice u kojima se prikuplja mlijeko, pumpu za izdajanje, sredstva za higijenu, uputstva za prikupljanje, rukovanje i čuvanje mlijeka u kući. Jednom sedmično ili kad majka napuni određeni broj bočica mlijeka, medicinska sestra odlazi kolima do kuće majke, preuzima mlijeko i dostavlja ga transportnim zamrzivačem u Banku u zamrznutom stanju, a majkama predaje nove prazne sterilne bočice”, objašnjava ona, te dodaje da medicinska sestra uzima i krv majkama za neophodna serološka ispitivanja u kućnim uslovima, a to je razlog zašto se prihvataju donori iz Banjaluke i bliže okoline.

“Trenutno na zalihama imamo 36,95 litara humanog mlijeka, to je zasad solidna zaliha jer prijevremeno rođena djeca tolerišu samo manje volumene hrane, ali ako imate situaciju da bi moglo doći do prekida kontinuiteta u snabdijevanju, morate vrlo racionalno da ga trošite i da uvijek imate dovoljno da obezbijedite prioritetne grupe, a želja nam je da možemo dati i djeci koja su veća i sa manje rizika”, dodaje Suzićeva.

Iako je, ističe, mlijeko vlastite majke najbolji izbor za ishranu novorođene djece, ako ona nema svog mlijeka, najbolja alternative mu je donirano humano mlijeko.

Ova situacija bi se poboljšala, prema njenim riječima, ako bi postojao kontinuitet i zaživjela svijest o značaju humanog mlijeka, pogotovo za najvulnerabilniju grupu, kao što su prijevremeno rođena djeca, te da bi tome znatno pomogli štampani materijali o značaju doniranog mlijeka, načinu donacije, a koji bi trebalo da se dijele i promovišu u porodilištu, dječjim dispanzerima, školama za trudnice…

“Dokazano je da humano mlijeko značajno doprinosi povećanju šansi za preživljavanje prijevremeno rođene i teško bolesne novorođenčadi. Donirano humano mlijeko se pasterizuje, a ispitivanja sa davanjem pasterizovanog humanog mlijeka u komparaciji sa adaptiranim mliječnim formulama za prijevremeno rođenu djecu pokazala su znatno bolje benefite za izlječenje kod one djece koja su dobijala humano mlijeko uprkos pasterizaciji”, pojašnjava ona.

Majka Marija Nastić, koja redovno donira mlijeko, za “Nezavisne” kaže da je prije sedam godina, kada je dobila prvog sina, prosipajući višak mlijeka, razmišljala da bi bilo lijepo imati priliku i donirati nekome kome je potrebno.

“Sada, kada sam dobila drugog sina i pročitala da Banka humanog mlijeka počinje sa radom, nisam mnogo razmišljala. Informisala sam se o uslovima i proceduri, koja se ispostavila vrlo jednostavnom, i započela ovu lijepu i humanu saradnju. Posebnu volju i smisao doniranju daje mi to što je mlijeko namijenjeno najnježnijim, prijevremeno rođenim bebama, a pritom najhrabrijim bićima. Već tri mjeseca sa posebnom emocijom svaki put dajem mlijeko, te sam donirala više od 100 bočica”, priča Nastićeva i dodaje da svaka majka saosjeća težinu borbe beba i njihovih porodica.

“Znajući da je svaka doza doniranog mlijeka od velikog značaja, jer za njih je to lijek i snaga, neka bude motivacija i molba svim majkama koje su u mogućnosti da se pridruže ovoj humanoj priči”, poručila je Nastićeva.

Inače, donirano mlijeko se dodjeljuje prema prioritetima najugroženijoj djeci na sljedeći način: nedonoščad porođajne mase < 1.500 g; nedonoščad nakon operativnog liječenja nekrotizirajućeg enterokolitisa koji jako ugrožava život djeteta (NEC); nedonoščad sa sumnjom na NEC; nedonoščad porođajne mase 1.500-1.800 g, te nedonoščad i donošena djeca nakon operativnog liječenja urođenih grešaka probavnog sistema.

Majka koja je zainteresovana i mogući donor humanog mlijeka se javlja lično, telefonom ili elektronskom poštom u Banku humanog mlijeka, te dobija osnovne informacije o uslovima i načinu doniranja mlijeka. Ovo je e-mail na koji se mogu javiti majke: banka.mlijeka@kc-bl.com ili na broj telefona 051/343-066.

Donor mlijeka može biti svaka zdrava punoljetna majka čije je dijete uzrasta do 12 mjeseci, dobro napreduje u tjelesnoj masi, te kod koje nema kontraindikacija za doniranje mlijeka.

Mlijeko ne mogu donirati žene koje imaju infekciju ili pozitivne serološke nalaze na viruse ili koje odbijaju da se urade serološke analize, koje konzumiraju drogu ili alkohol, određene lijekove koji se izlučuju majčinim mlijekom, te žene koje su u unazad šest mjeseci radile tetovaže, pirsing ili su primile transfuzije krvnih derivata tokom posljednjih mjeseci ili su bile primaoci organa.

Novinar: Nikolina Aleksić

Foto: Freepik/trawpixel.com

Izvor: Nezavisne

Prethodni članakOva pojava može biti znak da vaše kosti postaju slabe
Naredni članakServisna informacija Policijske uprave Doboj za dan 19.02.2024. godine