Stravične scene iz Bahreina, kada je umalo stradao vozač Hasa Roman Grožan, još jednom su podsjetile na to da je Formula 1, bez obzira na konstantnu evoluciju bezbjednosnih sistema, i dalje veoma opasan sport.
Tokom 70 godina postojanja Formula 1 prešla je dug put, a možda najviše posla urađeno je baš u vezi s pitanjem bezbjednosti te je momenat kada užarena buktinja guta bolid Hasa i francuski vozač koji izlazi iz nje samo lakše povrijeđen još jedan dokaz da je vrijedio svaki porošeni dolar.
Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka smatralo se da je trkanje veoma rizično i da su teške povrede i smrtni slučajevi nešto što je jednostavno išlo uz ovaj sport i trebalo je da prođe neko vrijeme prije nego što je evoluciju Formule 1 podrazumijevalo i konstantno unapređenje sistema bezbjednosti, kako vozača tako i svih ostalih učesnika i publike.
Ogromnu ulogu u podizanju svijesti da se ovom aspektu pristupi maksimalno posvećeno imao je trostruki svjetski šampion Džeki Stjuart, koji je tokom najopasnijih godina F1 zagovarao obavezne pojaseve, kacige koje štite cijelu glavu, bolje i efikasnije barijere i ograde te odgovarajuće medicinske ekipe uz stazu.
Tragični sudari Ajrtona Sene i Ronalda Racenberga 1994. i Žila Bjankija 2014. izazvali su dva velika talasa inovacija u vezi s pitanjem bezbjednosti u F1, a evo i nekih ključnih momenata u istoriji ovog sporta koji su podsjetnici da moto-sport nikada ne smije stati kada je u pitanju razvoj bezbjednosti.
SUDIJE UZ STAZU (od 1950)
Često ih olako shvataju, ali oni su integralni dio bezbjednosti u moto-sprotu. Uz stazu su još od početka F1 i prvi su na licu mjesta kada se nešto desi. Obučeni su za prvu pomoć, a i upozoravaju vozače da je opasnost na stazi ili ih podsjećaju na neka od pravila trkanja. Uostalom, prvi koji je došao do Grožana u Bahreinu bio je upravo jedan od sudija na stazi.
KACIGE (od 1952)
Kaciga je jedna od najvažniji stvari što se tiče bezbjednosti trkača i njen razvoj nikada se ne zaustavlja. Raniji modeli kaciga su u stvari bili pamučne kape, a vozači su nosili i naočale. Ova kombinacija ih je slabo štitila od prašine i insekata, a kamoli od eventualnih povreda. Godine 1952. uvedene su kacige koje su vremenom pokrile i štitile cijelu glavu. Moderne kacige imaju jako tvrd vanjski zaštitni sloj, dok je unutrašnji mekši i može da apsorbuje veliku silu tokom nezgode. Osim toga su otporne na vatru i visoke temperature.
VATROSTALNA ODIJELA (od 1975)
Nekad se vozačko odijelo sastojali od običnih hlača i jakne, a ponekad i majice kratkih rukava da bi se vozači mogli rashladiti tokom vožnje. Danas je trkanje nezamislivo bez jednodijelih kombinezona koji prije svega moraju da zaštite tijelo od vatre. Kombinezoni su vrlo lagani, ali istovremeno i veoma prozračni. Mogu da izdrže temperature i do 800 stepeni Celzijusa duže od 11 sekundi.
MONOKOK (od 1981)
Vozačka ćelija ili monokok je centralni dio bolida F1 gdje je smješten vozač. Konstruisan je od šest milimetara debelog kompozita karbonskih vlakana sa slojem kevlara tako da su zidovi oko vozača praktično neprobojni, a ujedno cijela struktura ima sposobnost da apsorbuje ogromnu količinu sile kada dođe do sudara.
Koliko je današnji monokok neuništiv, pokazao je i Grožanov primjer kada je njegov bolid probio ogradu i prepolovio se, ali vozač, osim opekotina zbog vatre, nije teže povrijeđen. Ovaj dio bolida konstantno evoluira i prije ugradnje u bolid prolazi kroz najintenzivnija i najteža testiranja. U njega je ugrađen i protivpožarni sistem koji može da aktivira vozač ili se to obavlja daljinskim putem.
VOZILO BEZBJEDNOSTI (od 1993)
Vozilo bejzbjednosti ili sejfti kar pomaže u trenucima kada je opasnost na stazi, ali trka nije prekinuta. Bez obzira na to da li je u pitanju pravo ili virtuelno vozilo, na stazi nema preticanja i brze vožnje sve dok se ponovo ne upale zelena svjeta. Sejfti kar je svoj debi imao 1973, ali je neslavno završilo jer je vozač ovog vozila pogriješio i vozio ispred pogrešnog bolida umjesto ispred lidera trke. Već 21 godinu sejfti kar vozi Bernd Majlander.
OGRANIČENJE BRZINE U PIT STOPU (od 1994)
Ovo pravilo uvedeno je 1994. u Imoli sa ciljem da zaštiti vozače, ali i ekipe u boksovima. Trenut ograničenje je 80 km/h, ali direktor trke ima ovlaštenje da ga modifikuje ako je potrebno. Svaki kilometar iznad nosi 100 evra kazne za ekipu, a moguće su i dodatne kazne ako neki vozač ostvari prednost vozeći brže.
OGRADE, BARIJERE, ZONE IZLIJETANJA (od 2000)
Ograde i barijere oko staze postoje odavno, ali su tek 2000. postavljene barijere od guma koje mogu da upiju dosta energije. Ova vrsta zaštitnog zida se konstantno unapređuje i mnogo je efikasnija i sigurnija od nekadašnji bala sijena koje su bile pored staze, a koje su zabranjene 1967. Moderne staze imaju i duge zone izlijetanja s asfaltom i pijeskom koji usporava bolid kada sleti sa staze kako bi sa što manjom silo udario u ogradu.
NASLON ZA GLAVU (od 1996)
Moderni nasloni za glavu pojavili su se prije 24 godine i bili su od velike pomoći vozačima u borbi sa velikim G silama (i do 6 G) koje tokom trke vrše ogroman pritisak na tijelo, a posebno na glavu i vrat. Osim podrške za glavu, štite i od eventualnih udaraca u glavu i povreda vrata tokom sudara.
ADR (od 1997)
ADR je snimač podataka tokom sudara. sličan je avionskoj crnoj kutiji i svi bolidi ga imaju od 1997. Bilježi sve, od sile udara pa do toga kako su se tokom incidenta ponašali bezbjednosni sistemi na bolidu.
VEZE ZA TOČKOVE (od 1999)
Leteći točkovi nakon sudara velika su opasnost, kako za vozače tako i za sudije na stazi i publiku, pa je 1999. uveden sistem vezivanja sajlama za šasiju. FIA je 2011. donijela odluku da se veze na svim točkovima udvostruče kako bi se spriječilo da veliki komadi bolida nekontrolisano lete stazom.
HANS (od 2003)
HANS sistem je podrška za glavu i vrat i obavezan je od 2003, a kao i naslon za glavu, ima funkciju da štiti vozačev vrat i glavu od jakih sila i trzaja tokom trke i eventualnog sudara. Za razliku do naslona za glavu, HANS je pričvršćen za kacigu i za 72 odsto smanjio je povrede vrata vozača tokom incidenata.
BEZ DOSIPANJA GORIVA (od 2010)
Nadmudrivanja sa količinama goriva u bolidu nekada je bilo važan dio taktike i zanimljivost za gledaoce. Ipak, zbog prevelike opasnosti od zapaljenja goriva, što se desilo mnogo puta, dolijevanje goriva tokom trke je zabranjeno iako je bilo pokušaja da se ono vrati.
SUPERLICENCA (od 2016)
Da bi se takmičili u F1, morate da imate superlicencu koja pokazuje da ste sposobni da vozite po najvišim standardima. Vozač mora za tri godine da skupi 40 bodova u takmičenjima poput F2, F3, Indikar, F1 testiranjima… a mora da ima i dvije godine iskustva vožnje jednosjeda.
slika halo
HALO (2018)
Iako je sada integralni dio F1 bolida, štitnik za glavu vozača dugo je bio tema žestokih diskusija i velikog otpora kod mnogih vozača i ljubitelja F1.
To nije u DNK Formule 1, govorili su mnogi tvrdivši da je HALO ružan i da samo vozaču zaklanja pogled iz kokpita. Ipak, nakon tragične smrti Žila Bjankija, kada je njegov bolid izletio sa staze i podletio pod dizalicu, bilo je jasno da kaciga više nije bila dovoljna zaštita za glavu. O ovoj problematici se pričalo i ranije, a pogotovo 2007, kada je Felipea Masu u glavu pogodila opruga koja je otpala sa bolida ispred njega i dvije godine kasnije kada je u trci Formule 2 poginuo Henri Surtiz. Sina britanske auto-moto legende Džona Surtiza tokom trke u glavu je pogodio točak bolida koji se sudario ispred njega pa je izgubio svijest i zabio se u ogradu. Današnji HALO štiti vozače i u slučaju prevrtanja i mnogi smatraju, da je bio uveden ranije, Bjanki bi danas vjerovatno bio živ.
BIOMETRIJSKE RUKAVICE (2018)
Izgledaju kao obične trkačke rukavice, ali u njima su senzori koji u kontrolu trke šalju podatke o pulsu vozača i obogaćenosti krvi kiseonikom. Medicinski tim preko ovih rukavica ima mnogo informacija koje mu govore koliko brzo treba reagovati i izvući vozača iz bolida nakon udesa. Četiri godine prije biometrijskih rukavica uveden je akcelerator, koji je stavljen u slušalice vozača, a koji prikuplja podatke o silama koje utiču na vozače tokom trke i sudara, a 2016. u bolid je ubačena kamera koja snima lice vozača i prati dešavanja iz kokpita u svim situacijama.
Foto: AP
Izvor: Nezavisne
