BANJALUKA – Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ove godine namjerava da potroši oko 168 miliona KM bez poreza na dodatu vrijednost. Iako je 164,7 miliona KM namijenjeno zdravstvenim ustanovama, zanimljivo je da će i ove godine čak 3,2 miliona KM biti izdvojeno isključivo za potrebe u minus potonulog FZO.
Plan javnih nabavki ove godine će tako biti teži za 38 miliona KM u odnosu na 2017. godinu. Od ukupno 2,9 miliona, koliko će biti potrošeno na plaćanje usluga i kupovinu robe, samo na IT sektor otići će 2,4 miliona KM.
Iako je u oktobru prošle godine odlučeno da će 85 gejmerskih računara biti kupljeno od banjalučkog „Prointera“ za čak 150.000 KM, nova godina donosi i nova ulaganja – planirana je nabavka opreme u iznosu od 250.000 KM. Opremanje data centra koštaće oko 685.000 KM, a licence oko 70.000 KM.
Opremu valja i održavati, a za ove usluge FZO RS spreman je da plati 50.000 KM, dok je održavanju mreža namijenjeno 45.000 KM.
Fond nema ni vlastite štampače, ali će ih, planirano je, iznajmiti za 60.000 KM, što je za 30.000 KM više u odnosu na prethodnu godinu.
Zanimljivo, za izradu jedinstvenog informacionog sistema, odnosno elektronskog zdravstvenog kartona i knjižice, za koji je okončna prva faza tendera teškog 23 miliona KM, još nije odabran ni ponuđač, pa nije poznato ni kada će biti realizovan. Međutim, u Fondu već sada znaju da će ih „kontrola implementacije i realizacije IZIS-a“ koštati 600.000 KM. Za održavanje poslovnog informacionog sistema biće izdvojeno 550.000 KM.
Plaćanje smještaja, kotizacije za semirane, organizovanje prijema, ljekarske preglede radnika, prevođenje, pravne i notarske usluge i vještačenja, Fond će platiti 121.899 KM. Istovremeno, za sanacije poslovnica u RS biće izdvojeno oko 100.000 KM.
FZO RS za laminate će dati 25.000 KM, pločice 3.000 KM, trakaste i rol zavjese 6.000 KM, prozore i vrata 15.000 KM, itisone 4.000 KM i klima uređaje 9.000 KM. Kupovina putničkih vozila olakšaće budžet za 43.000 KM.
Prošlogodišnji tenderi teški 130 miliona KM
FZO RS prošle godine je planirao da potroši 129,7 miliona maraka bez PDV-a posredstvom tendera, a osim kreditnog zaduženja od 44,4 miliona KM, dobar dio plana odnosio se i na nabavku hardvera i softvera kao i za opremanje data centra.
Upravni odbor FZO krajem 2016. godine usvojio je plan javnih nabavki kojim su predviđene ukupne nabavke vrijedne 123,9 miliona KM, ali ga je krajem januara 2017. izmijenio i vrijednost povećao na 129,7 miliona KM bez PDV-a.
Tender za izradu IZIS-a, sa 17,4 miliona, kako je prvobitno bilo planirano, tada je poskupio na 23 miliona KM.
Osim dijela koji se odnosio na informacioni sistem, u planu nabavki bio je izmijenjen i iznos predviđen za opremanje data centra, a on je smanjen sa 500.000 KM na 427.350 KM bez PDV-a.
Od ukupnog iznosa planiranih nabavki, za Fond je bilo predviđeno 70,4 miliona KM, a za potrebe zdravstvenih ustanova 59,3 miliona KM.
Drastično smanjen deficit – Sindikat zdravstva ogorčen
FZO RS u oktobru prošle godine pohvalio se da je za 11 mjeseci uspio da milionski deficit smanji za nevjerovatnih 94 odsto. Sa 89,4 miliona KM tada se borio s minusom od 5,4 miliona KM. Za to vrijeme obaveze FZO RS smanjene su za oko 121,2 miliona KM i iznosile su 454,2 miliona KM. Iako ove brojke pokazivale izlaz iz teške dubioze, njime su bili nezadovoljni u Sindikatu zdravstva u kojem su tvrdili da su uštede slomile kičmu zdravstvenim ustanovama.
Rukovodstvo FZO RS odlučilo je da smanji cijene pojedinih usluga pa dijaliza, umjesto 130 i 110 evra, košta 103 evra. Dogovorene su i niže cijene usluga iz oblasti kardiohirurgije i drugih zdravstenih usluga u zdravstvenim ustanovama izvan RS u prosjeku za 20 odsto, a snižene su i cijene pojedinih lijekova.
“Preduzeli smo maksimalne mjere racionalizacije gdje je to bilo moguće i poseban akcenat je dat na kontrolu i upravljanje svim troškovima. Na osnovu prijava koje Fond prosljeđuje Poreskoj upravi RS naplaćeno je oko 20 miliona KM doprinosa u prvoj polovini godine, što je za 14 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Takođe, smanjen je broj rukovodećih mjesta, a smanjeni su i troškovi za komunalije, tekuće održavanje i slično i to za 67,2 odsto”, pohvalili su se tada u FZO RS.
Međutim, uštede FZO RS i te kako su osjetile zdravstvene ustanove u RS, jer su smanjenja troškova pala upravo na njihova ionako povijena leđa.
“FZO je u januaru vrijednost ugovora sa zdravstvenim ustanovama smanjio za 16 odsto, računajući na smanjenje cijene lijekova, što se desilo tek u avgustu. Lista lijekova proširena je na njihov teret. Tako je ta ušteda išla na teret zdravstvenih ustanova. FZO je uzeo novac njima, da bi prikazao uštede. Istina, uplaćeno je više uplata od poslodavaca i to je jedini pozitivni rezultat”, kazao je u oktobru za CAPITAL predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS Milenko Granulić.
Iako su u FZO, kako su naveli kažu, zbog pozitivnog poslovnog trenda, razmišljali o povećanju redovne mjesečne tranše zdravstvenim ustanovama u RS, sindikalci su napomenuli da će “samo vratiti ono što su uzeli”.
CAPITAL: Žana Gauk
