Osim što je mogla smanjiti dažbine i pomoći građanima, a privredi pojeftiniti poslovanje, vlast je mogla intervenisati i državnim rezervama nafte i time makar amortizovati skok cijena. Problem je što, prema vlastitom priznanju, ni Republika Srpska ni Federacija BiH ne raspolažu rezervama, iako je to čak i zakonska obaveza.
U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS ističu za “Nezavisne” da u RS ni do danas nije otpočelo formiranje i čuvanje zaliha nafte i derivata nafte.
“Ovo je vrlo bitan segment ispunjavanja obaveza iz Ugovora o energetskoj zajednici zemalja jugoistočne Evrope, ali i vrlo zahtjevan sa finansijskog aspekta. Uskoro bi trebalo otpočeti sa stvaranjem pravnog okvira za funkcionisanje rezervi nafte prema modelu koji će biti efikasan za RS. Naftna industrija RS će biti bitan segment ovih aktivnosti”, naveli su iz tog ministarstva.
U Vladi FBiH takođe kažu za “Nezavisne” da ni taj entitet ne raspolaže naftnim rezervama, iako se radi o EU obavezi. U FBiH su 2014. godine uveli i taksu od feninga po litru goriva upravo s namjerom da se oforme državne rezerve. Na računu se po ovim namjenama nalazi 27,8 miliona maraka, ali naftnih rezervi – nema. U toj vladi su nam istakli da bi za ispunjavanje evropskih normi bilo potrebno skoro deset puta više novca.
Na naše pitanje entitetskim vladama na koji način misle zaštititi građane i privredu od poskupljenja, odgovorili su nam da se cijene formiraju slobodno na tržištu.
Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, rekao je “Nezavisnim” da Zakon o trgovini jasno propisuje da cijene određuje tržište, osim u posebnim i specifičnim uslovima.
“Ministarstvo trgovine i turizma, u skladu sa Zakonom o regulisanju cijena, može Vladi RS predložiti mjere neposredne kontrole cijena, ali samo u slučaju značajnih poremećaja na tržištu, kao što su: elementarne nepogode, nestašica dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanje stanovništva, neočekivani rast cijena proizvoda, monopolsko formiranje cijena, zloupotreba dominantnog pložaja i vanredne okolnosti prema procjeni Vlade”, objasnio je Gluhaković.
Što se tiče marže, nastavio je, ona se može ograničiti samo na proizvode koji su značajni za životni standard građana, poput soli, masti, ulja, margarina, mlijeka, jogurta, pšeničnog brašna, hljeba, šećera, hrane za dojenčad i lijekova.
“U drugim slučajevima zakonski nije dozvoljeno ograničavanje cijena ili marže bilo koje robe, pa tako i nafte i naftnih derivata”, rekao je Gluhaković.
Upitan da li postoji mogućnost da se akcize na gorivo suspenduju dok se ne stabilizuju cijene na međunarodnom tržištu, Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, objasnio je da bi za takvu mjeru bilo potrebno mijenjati Zakon o akcizama, a što nije u nadležnosti RS.
“To nije u nadležnosti Republike Srpske”, istakao je Tegeltija.
U Federalnom ministarstvu trgovine kažu da je Vlada tog entiteta donijela specifičnu odluku o slobodnom formiranju cijena kad su u pitanju pogonska goriva i maziva za vozila.
Oni, pak, kažu da su preduzeća i osobe koje se bave prodajom takvih proizvoda dužni utvrditi pravila o načinu formiranja cijena.
“Odlukom o mjerama neposredne kontrole određenih proizvoda i usluga od interesa za FBiH, propisana je obaveza privrednih subjekata da Federalnom ministarstvu trgovine dostavljaju radi evidentiranja obavještenje o promjeni cijena i marži na malo za pogonska motorna goriva s unutrašnjim sagorijevanjem i ulja za loženje, koji se prodaju u maloprodajnom objektu, odnosno benzinskoj pumpi”, kažu oni.
Podsjećanja radi, so na već ranu dolivena je nedavnim podizanjem akciza na gorivo od 1. februara za 18 feninga, a zbog poremećaja na svjetskim tržištima nakon toga uslijedio je pravi skok cijena. Tako je od 1. februara do sada gorivo poskupjelo šest puta. Prvo poskupljenje bilo je 1. februara, kada je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH. Drugi talas poskupljenja bio je polovinom maja, i to samo u RS, kada su cijene skočile u prosjeku sedam feninga.
Treće i četvrto poskupljenje bilo je u drugoj i trećoj sedmici maja, kada su cijene skočile samo u FBiH, i to oba puta u prosjeku od pet do 10 feninga po litru, zavisno od distributera nafte i naftnih derivata. Sedmicu dana kasnije bilo je peto poskupljenje, koje je pogodilo samo građane RS, kada je cijena goriva skočila od dva do pet feninga po litru, da bi krajem maja cijena goriva skočila po šesti put u cijeloj BiH za nekoliko feninga. Ovim zadnjim poskupljenjem od 1. februara crno zlato u BiH skuplje je za 40 feninga po litru.
Dodik: Protest nema osnova
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da najavljeni protesti zbog poskupljenja goriva nemaju osnova, jer je, kako ističe, gorivo u Srpskoj najjeftinije u odnosu na zemlje regiona.
“Cijena nafte je skočila na svjetskom tržištu i to je nešto na šta mi ne možemo da utičemo. Sve je stvar berze, ako poskupi na svjetskom tržištu, i ovdje će, ako pojeftini, i ovdje će pojeftiniti”, rekao je Dodik za Srpskainfo. Naglašava da bilo kakva anarhija u vezi s organizovanjem protesta u RS zbog poskupljenja goriva neće biti dozvoljena, ističući da svaki protest mora biti organizovan u skladu sa zakonom.
“Tražiću od policije da sklanja automobile koji se budu zaustavljali na ulicama. Ne možete da zaustavite automobil negdje na cesti i tako ugrozite druge ili zaustavite saobraćaj, a nekome, recimo, treba hitna pomoć u tom trenutku. Ako hoćete da protestujete zbog goriva, onda stanite na benzinsku pumpu i tu izrazite svoje nezadovoljstvo. Prijavite se i protestujte, nikakav problem nije”, rekao je Dodik, dodajući da se ne može oteti utisku da i iza organizovanja protesta stoji politika i pokušaji destabilizacije.
Kada RS može predložiti mjere neposredne kontrole cijena?
Elementarna nepogoda
Nestašica dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanje stanovništva
Neočekivani rast cijena proizvoda
Monopolsko formiranje cijena
Zloupotreba dominantnog pložaja
Vanredne okolnosti prema procjeni Vlade
(Nezavisne)
