Udruženje paraplegičara regije Doboj ponovo je uspostavilo volonterski servis, a u okviru rada na poboljšnjanju socijalnih usluga planirana je i sertifikacija desetak ličnih asistenata, kao i nabavka specijalizovanog vozila, rečeno je danas na okruglom stolu “Socijalne usluge i socijalno preduzetništvo u zajednici” u Doboju.

Na okruglom stolu je rečeno da volonterski servis trenutno ima oko 25 članova od predviđenih 100.

Predsjednik dobojskog Udruženja paraplegičara Dragica Bekanović rekla je da je lokalni volonterski servis već uspješno sproveo jednu akciju i pohvalila podršku dobojske Gradske uprave i Centra za socijalni rad na realizaciji projekta “Socijalne usluge i socijalno preduzetništvo u lokalnoj zajednici” i “Bolja socijalna uključenost kroz osnaženu IRIS mrežu organizacija civilnog društva”.

“Ovaj projekat je jako značajan zato što je riječ o licima iz različitih grupa koja su ugrožena socijalno. Dakle, nije riječ samo o osobama sa invaliditetom”, izjavila je Bekanovićeva novinarima.

Bekanovićeva je kao cilj aktivnosti navela stvaranje partnerstva sa pružaocima usluga, napomenuvši da je riječ o sporom procesu koji će biti realizovan sa institucijama lokalne vlasti u okviru strateškog plana ekonomskog razvoja, u koji će biti ugrađen razvoj socijalnih usluga ugroženom stanovništvu.

Kada je riječ o socijalnom preduzetništvu u Doboju, Bekanovićeva je ukazala da u ovom gradu postoji samo jedno takvo preduzeće – “Štamparija” Udruženja distrofičara, koje zapošljava sedam lica.

Predstavnik dobojske DMP “Štamparije” Dragana Moldovan rekla je da posluju u skladu sa Zakonom o poslovnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalidnih lica, a da beneficije ostvaruju putem Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih iz Prijedora.

“Možemo zapošljavati samo lica sa invaliditetom, i to sa 40 odsto invalidnosti i 70 odsto tjelesnog oštećenja”, rekla je Moldovanova i ukazala da namjeravaju da socijalno preduzetništvo obuhvati i druge ugrožene kategorije, poput Roma, žena u riziku od nasilja, bivših korisnika sigurnih kuća, bivših zavisnika, zatvorenika.

Ona je ukazala da u Republici Srpskoj postoji Zakon o društvenom preduzetništvu i da u zemljama Evrope socijalno preduzetništvo čini jedan od stubova ekonomije.

Moldovanova je istakla da se, uprkos zakonskoj obavezi da javna preduzeća i ustanove oko 20 odsto svojih ugovorenih poslova moraju povjeriti socijalnim preduzećima, to ne primjenjuje kada je riječ o njihovoj štampariji, izuzev Gradske uprave Doboj, koju je navela kao primjer dobre prakse.

Koordinator Koalicije organizacija osoba sa invaliditetom regije Doboj Zoran Panić ocijenio je da se socijalno preduzetništvo teže realizuje u ruralnim sredinama, a od mogućih djelatnosti koje se tamo u skladu sa preduslovima mogu sprovesti naveo je plasteničku proizvodnju, voćarstvo, stočarstvo.

Okrugli sto “Socijalne usluge i socijalno preduzetništvo u zajednici” organizovali su Udruženje paraplegičara, oboljelih od dječije paralize i ostalih tjelesnih invalida regije Doboj, u partnerstvu sa Udruženjem distrofičara regije Doboj.

Cilj je pokrenuti pitanja javnog zagovaranja koja će doprinijeti društvenim inovacijama na lokalnom nivou, promovisanja socijalnog preduzetništva i zalaganja za pozitivne društvene promjene u Doboju.

Foto: rtvdoboj.org

Izvor: SRNA

Prethodni članakDOBOJ: Objave na društvenim mrežama mogu negativno da utiču na prehranu i ponašanje učenika (FOTO)
Naredni članakPUTEVI: Većina puteva prohodna