Kip slobode, punim imenom “Liberty enlightening the World” (Sloboda prosvjetljuje svijet), američki je spomenik na ušću rijeke Hadson u Njujorku, a kao kip je jedan od najpopularnijih simbola na svijetu. Uprkos tome što je jedno od najposjećenijih mjesta na svijetu i prava meka za turiste, skriva tajne koje malo ko zna.
Kip predstavlja “ženu” u haljini i ogrtaču, koja u desnoj ruci drži baklju. U lijevoj ruci drži knjigu na kojoj je urezan datum sticanja američke nezavisnosti, 4. jula 1776. godine.
Statua na glavi ima krunu sa sedam šiljaka, a svaki šiljak simbolizuje jedno svjetsko more. U kruni se nalazi vidikovac s kojeg pucaju prekrasni pogledi na Njujork i rijeku Hadson.
Postolje za kip je u obliku zvijezde i visoko je 46 metara. Napravljeno je od betona i granita. Na postolju se nalazi neoklasicistička loža na kojoj kip stoji. S podnožjem je Kip slobode visok 93 metra i težak 225 tona. Restauriran je 1983. godine.
Iako je danas voljen, izgradnja kipa prešla je preko teških zapreka vezanih uz finansiranje, posebno nakon tegoba 1873. Bilo je kritika i na račun samog kipa, koji je dizajnirao Frederik August Bartoldi, uz inženjersku pomoć Gustava Ajfela. Iako je kip bio dar za stotu godišnjicu potpisivanja Američke deklaracije o nezavisnosti, Amerikanci su prigovarali kako su Francuzi trebali osigurati i bazu za kip. Da nije bilo Džozefa Pulicera, koji se bavio prikupljanjem donacija za izgradnju, pitanje je bi li kip danas stajao. Iako je 80 odsto donacija bilo manje od jedan dolara, Pulicer je prikupio 102.000 dolara, što je ekvivalent današnjim 2,3 miliona dolara.
Lice kipa misterija
Kip predstavlja lik Libertas, rimsku boginju slobode, ogrnutu plaštem.
Postoji više verzija o licu samog kipa, tako se u jednoj pretpostavlja kako je lice Kipa slobode modelirano po uzoru na kiparovu majku, Sarah Salamon. Navodno je ona u SAD doselila sa svojim suprugom 1861. te su u Kaliforniji zgrnuli bogatstvo i tako ostvarili svoj američki san.
Druga verzija je da slavni kip, koji u njujorškoj luci stoji od davne 1886. godine, možda krije tajnu da nije riječ o dami, već o gospodinu.
Naime, uprkos opšteprihvaćenom mišljenju kako je francuski kipar Bartoldi lice statue napravio po izgledu svoje majke, novinarka Elizabet Mišel daje potpuno drugačiju teoriju u svojoj knjizi “Liberty’s Torch: The Great Adventure To Build the Statue of Liberty”.
Mišel je proučavala slike i portrete kiparove majke i zaključila kako se njen izgled znatno razlikuje od izgleda Kipa slobode. Prema njoj, obrve, nos i usta kipa uopšte ne nalikuju na gospođu Bartoldi.
No, dok je pregledala stare slike i dokumente, zapazila je kako je Bartoldi ipak imao model po kojem je napravio lice kipa, a to je bio njegov brat. Mišel je, naime, u njegovom licu pronašla mnogo više sličnosti s kipom nego na licu majke pa bi umjetnikov brat napokon mogao dobiti slavu kakvu zaslužuje.
Konstrukcija
Iz Francuske je 17. juna 1865. u SAD kip stigao u dijelovima preko parobroda – u komadima zapakovan u kutije. Ranije su stigli dijelovi – ruka i baklja te su bili izloženi u “Madison Square Gardenu” na pijedestalu.
Kip je napravljen od bakra i kad je stigao, bio je u prepoznatljivoj bakrenoj nijansi. Do 1910. bio je napola smeđ, napola zelen, no zbog oksidacije danas je potpuno zelen.
Originalni model kipa, koji je manji te je prema njemu napravljen ovaj američki, stoji u Parizu, a širom ovog grada nalazi ih se još nekoliko.
Od 1924. godine Kip slobode je sastavni dio Nacionalnog spomenika Kip slobode, a od 1984. uvršten je na spisak svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Foto: N.N.
Izvor: Nezavisne
