Rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje statusa žrtve ratne torture, koji ističe 5. oktobra, treba produžiti s obzirom na to da ovaj status nije ostvario veliki broj žrtava po različitim osnovama, poručeno je u Doboju sa okruglog stola “Izazovi u implementaciji Zakona o zaštiti žrtve ratne torture u Republici Srpskoj”.
Načelnik gradskog Odjeljenja za boračko-invalidske zaštitu Dejan Kovačević rekao je novinarima da je u ovom gradu četiri žene i dva muškarca imaju status žrtve ratne torture i ostvaruju pravo na mjesečna sredstva u iznosu od 170 KM do 420 KM, u zavisnosti od stepena pretrpljene torture.
Kovačević je naveo da je riječ o licima koja su kao maloljetnici zahtjeve podnijeli odmah po stupanju na snagu Zakona o zaštiti žrtava ratne torture 2018. godine.
On je rekao da je broj žrtava daleko veći i da su psihološki momenat i traume dominantni razlozi za nepodnošenje zahtjeva za dobijanje statusa, budući da papirologija nije komplikovana.
Organizatori okruglog stola “Izazovi u implementaciji Zakona o zaštiti žrtve ratne torture u Republici Srpskoj” su Fondacija “Udružene žene” iz Banjaluke, Fondacija “Lara” iz Bijeljine i međunarodna organizacija “Trajal”.
Predsjednik Fondacije “Udružene žene” iz Banjaluke Gorica Ivić smatra da Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske treba da produži rok za podnošenje ovog zahtjeva i učini ga transparentnijim javnosti, te ukazala na problem u sprovođenju Zakona koji se odnosi na ostvarivanje prava na banjsku rehabilitaciju žrtve ratne torture.
Ivićeva je navela da ni nakon pet godina od primjene ovog zakona nije poznat broj niti dostupan registar lica koje su ostvarile status žrtve ratne torture, te da nije rađena dubinska analiza uspješnosti primjene Zakona.
Ona je rekla da Fondacija raspolaže neformalnim podatkom o 200 žrtava seksualne torture, te ukazala na problem da takve žrtve nisu u mogućnosti da obezbijede neophodnu medicinsku dokumentaciju jer veliki broj u ratnim okolnostima nije imao medicinsku podršku.
Predstavnik Fondacije “Lara” iz Bijeljine Dragana Petrić procjenjuje da su status žrtve ratne torture najviše dobile žene kao žrtve seksualnog nasilja s obzirom da je do 2007. godine bio na snazi zakon o civilnim žrtvama rata.
Petrićeva je kao uzrok malog broja prijava kod žena navela dugu vremensku distancu od preživljenog nasilja, skromnih prava iz Zakona i stigme, dodavši da se one na taj korak odlučuju tek po smrti bračnog supružnika.
Prema njenim riječima, zbog stigme broj muškaraca – žrtava seksualnog nasilja još je u “sivoj”.
Foto: srna.rs
Izvor: SRNA
