U skladu s novim pravilima unutar EU o sigurnosti na internetu, velike internet platforme su posljednjih nekoliko mjeseci značajno promijenile način na koji tretiraju informacije koje se odnose na zaštitu potrošača, djece, suzbijanje govora mržnje, misinformacija i dezinformacija.
Najveći internet pretraživač na svijetu Google prošle sedmice objavio je vodič za novinare nudeći četiri načina na koje medijski radnici mogu provjeriti informacije koje se nalaze na njihovoj platformi. Ističu da su od aprila ove godine proširili kapacitete svojih digitalnih alata “informacije o ovoj stranici” i “informacije o ovoj fotografiji” i dodali 40 novih jezika na kojima će ovi alati biti dostupni korisnicima. Oni omogućavaju novinarima, ali i drugim korisnicima, da saznaju o kakvoj internet stranici je riječ, da li je u pitanju kredibilni izvor, a jedan od novih alata omogućava provjeru da li je fotografija manipulisana alatima vještačke inteligencije.
“Neke veb-stranice ćete možda odmah prepoznati, neke druge možda teže. Naša funkcija ‘o ovom rezultatu’ omogućava vam da dobijete kontekst o stranici prije nego što kliknete na nju. Samo kliknite na tri tačke pored stranice u rezultatima pretraživanja i kliknite na karticu ‘više o ovoj stranici’. Tu ćete dobiti informaciju o stranici kako je Wikipedia opisuje, kada je ta informacija dostupna, kao i šta su drugi na internetu rekli o stranici. Uz više informacija, možete donijeti informisaniju odluku o posjeti”, ističu u Googleu.
Osim toga, Google je otvorio stranicu za provjeru sadržaja, na kojoj korisnici mogu naći posljednje informacije o provjerenim sadržajima i pronađenim lažnim vijestima i misinformacijama koje se nalaze na njegovom pretraživaču. Za dublje provjere, Google je stavio na raspolaganje Google Explorer, alat dizajniran prvenstveno za novinare, gdje mogu dobiti više informacija i bolji kontekst članaka objavljenih na internetu, a koji su registrovani u Googleovom pretraživaču. Kada je riječ o fotografijama, Google nudi opcije da se provjeri istorija fotografije, kako ih tretiraju kredibilni izvori, a na raspolaganju je i metadata, odnosno informacije o fotografiji koje se ne objavljuju direktno uz nju, ali se mogu naknadno pozvati.
Velike internet platforme poput Alphabeta, majke kompanije Googlea, Mete, koja je vlasnik Facebooka, i Applea su se prije nekoliko dana našle na udaru EU po osnovu novog zakona u EU, jer, kako piše Deutsche Welle, EU sumnja da se kompanije ne povinuju njihovim odredbama. U konkretnom slučaju, ne radi se o kvalitetu informacija koje se plasiraju putem njihovih platformi, nego o navodima da ove kompanije pokušavaju usmjeriti korisnike ka njihovim servisima, kršeći pravila o slobodnom takmičenju.
“Nismo uvjereni da rješenja koja nude Alphabet, Apple i Meta poštuju obaveze za pravedniji i otvoreniji digitalni prostor za evropske građane i preduzeća”, rekao je komesar EU za unutrašnje tržište Tjeri Breton.
Predstavnici velikih internet platformi pak tvrde da se radi o preuranjenim i “pretjeranim” reakcijama i brane se od optužbi da manipulišu internet sadržajem.
Google je lansirao i “markup tool”, stranicu na kojoj svaki korisnik može prijaviti sumnjiv sadržaj velikih platformi poput Goolea, Binga ili Facebooka, kako bi bio provjeren od strane kredibilnih izvora.
Iako je u BiH tema misinformacija i dezinformacija prisutna u javnosti, i dalje je niska svijest građana kada je u pitanju ova oblast, a postoje i mediji koji se s tim problemom nisu uhvatili ukoštac, uglavnom zbog manjka resursa.
Iako je EU pokrenula ovaj zakon kako bi uoči evropskih izbora suzbila manipulacije informacijama na društvenim mrežama, i dalje nije jasno da li će i kako će EU raditi s medijima na suzbijanju ove pojave. Iako je BiH izvan EU, nova pravila se primjenjuju i na nju, po dva osnova. Prvo velike platforme neće praviti posebne usluge za dio Evrope van EU, nego će sve tretirati na isti način. Drugo, BiH, kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i zemlja kandidat za članstvo ima obavezu postepeno da usvaja evropsku pravnu stečevinu.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, kaže da je veliki probleme to što je sada uglavnom sve na medijima, novinarima i urednicima da se sami sa svojim ograničenim resursima bore s pojavom dezinformacija, i da bi medijska udruženja u BiH pozdravila kada bi EU pomogla u edukaciji i na druge načine i na taj način doprinijela zdravijem medijskom ambijentu u BiH.
“Resursi kojima mediji raspolažu su oskudni i vrlo ograničeni. Bez pomoći sa strane teško je očekivati da može doći do nekih značajnijih vidljivih rezultata”, smatra Vukelić.
Novinar: Dejan Šajinović
Foto: Pixabay
Izvor: SRNA
