Iako je uvriježeno mišljenje da se boja kose može promijeniti zbog stresa, to nije naučno dokazano. Međutim, folikule mogu biti promijenjene zbog određene vrste povrede, zbog čega se ponekad dogodi da osoba ima bijeli pramen kose.
Bolesti kao što su vitiligo (stanje koje uzrokuje depigmentaciju) i alopecija, odnosno gubitak kose, mogu takođe rezultirati gubitkom pigmenta u kosi.
Nije istina niti da će vam narasti tri nove sijede vlasi ako iščupate jednu. Dakle, određeni stil ili način života nema nikakvog stvarnog uticaja na to hoće li vaša kosa postati sijeda ili ne. Jedini pravi faktor kojem možete “zahvaliti” što ste osijedili još u 30-im ili 40-im godinama života je genetika.
Obratite li pažnju na svoju porodicu, uključujući roditelje i njihove roditelje, odnosno bake i djedove, dobićete odgovor na pitanje šta možete očekivati da će se dogoditi s vašom kosom.
Kada je riječ o ćelavosti, genetska predispozicija se obično nasljeđuje od majke, ali postoje i drugi faktori. Postajete li sijedi budite zahvalni, jer ako ništa drugo, bar još uvijek imate kosu.
Foto: Ron Lach/Pexels
Izvor: Nezavisne
