Univerzitetski klinički centar Republike Srpske prva je zdravstvena ustanova u Srpskoj u kojoj će biti realizovan pilot projekat koji se odnosi na superviziju medicinskih sestara i tehničara, s ciljem stručne podrške da bi efikasnije doprinijeli struci i profesionalnom razvoju i funkcionisanju, kao i otvorenom razgovaranju o problemima i izazovima sa kojima se svakodnevno suočavaju.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da se u vrijeme pandemije virusa korona najbolje pokazalo koliko su ranjivi, ali istovremeno i snažni ljudi u zdravstvenim ustanovama, zahvaljujući kojima je pokazano da je zdravstveni sistem fleksibilan, da ima stručan kadar i resurse da zbrine sve pacijente kojima je bila potrebna zdravstvena zaštita.
– Danas, dvije godine kasnije, ta podrška je važna kao i na samom početku pandemije, s obzirom da se zdravstveni sistemi sada suočavaju sa novim izazovima – hroničnim umorom zaposlenih, njihovom psihološkom i emotivnom iscrpljenošću, ali i učestalom stigmatizacijom zdravstvenih radnika i nedostatkom razumijevanja od šire zajednice – rekao je Šeranić obraćajući se na predstavljanju pilot projekta “Uvođenje supervizije medicinskih sestara/tehničara u UKC Republike Srpske”.
Pomoćnik ministra zdravlja Milan Latinović kaže da je namjera da medicinski radnici ovladaju određenim načinima i tehnikama kako sami sebe da podrže i da svoje zdravlje što bolje unaprijede da bi mogli da pruže adekvatnu uslugu korisnicima zdravstvenih ustanova.
– Danas počinjemo taj proces sa 50 medicinskih sestara iz UKC-a, koje su prethodne dvije godine dale veliki doprinos u liječenju pacijenata. Teret za njih je bio veliki i ovo će im biti od koristi – rekao je Latinović u Banjaluci.
Pomoćnik generalnog direktora UKC-a Srpske Zvezdana Rajovača kaže da su protekle dvije veoma teške i izazovne godine ostavile trag na zdravstvenim radnicima, koji su primijetili da lagano idu ka sindromu “sagorijevanja”.
– Najveći broj zdravstvenih radnika čine medicinske sestre i tehničari koji su u periodu virusa korona najviše vremena provodili sa pacijentima, radili u uslovima u kojima inače ne rade, radili sa teškim pacijentima, gledali umiranje pacijenata i to je ostavilo traga na njih – rekla je Rajkovača.
Predsjednik Asocijacije supervizora u BiH Andrea Puhalić objasnila je da supervizija nije psihološka podrška, već profesionalna da ne bi došlo do “sagorijevanja”, koje je i definisano kao profesionalni, a ne medicinski fenomen.
– Zdravstveni radnici bili su na prvoj liniji fronta sa pandemijom i to je ostavilo traga ne samo na njihovo psihičko, već i na fizičko zdravlje i odgovornost da im pomognemo da povrate neki oblik normalne psihofizičke ravnoteže je istovremeno i odgovornost prema našem zdravlju – naglasila je Puhalićeva.
Menadžer projekta “Јačanje sestrinstva u BiH” Eldin Fišeković istakao je da su medicinske sestre i tehničari prepoznati kao esencijalna radna snaga, te da na globalnom nivou nedostaje oko deset miliona medicinskih sestara.
Pilot projekat “Uvođenje supervizije medicinskih sestara/tehničara u UKC Republike Srpske” predstavilo je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u saradnji sa Fondacijom Fami kroz projekat “Јačanje sestrinstva u BiH”.
Foto: facebook.com/mzszrs
Izvor: RTRS
