Stavovi Fahrudina Radončića u vezi s problemom ilegalnih migracija dobili su punu podršku u Savjetu ministara i mogu reći da sam saglasan s većinom tih mjera koje preduzima ministar bezbjednosti i stavova koje jasno iznosi, istakao je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara.
Tim odgovorom Tegeltija je istakao šta misli o ideji ministra bezbjednosti BiH Fahrudina Radončića o protjerivanju ilegalnih migranata iz BiH. Tegeltija ističe da se je i prije izbora Savjeta ministara neprestano ponavljao da se ne slaže s politikom koju je prethodni Savjet ministara vodio kada je riječ o ilegalnim migracijama, jer je BiH sama sebi napravila od toga problem.
– Mi smo sada promijenili politiku u odnosu na ilegalne migracije, mislim da ćemo ostati na toj politici, a to je da su interesi građana BiH ispred bilo čijih drugih, uključujući i ilegalne migrante. Drugo, bezbjednosni problem migracija je najteži problem s kojim se BiH susreće. Svi drugi problemi vezani za migracije su na drugom mjestu, a moj lični stav je da se ne može desiti da se po BiH ljudi kreću bez ličnih dokumenata, bez da znamo ko su. Ne znam možemo li sa sigurnošću reći da ne postoji nikakva opasnost da se izazove bilo kakav bezbjednosni problem – kaže Tegeltija.
Dodaje da zbog toga misli da Ministarstvo bezbjednosti dobro radi kada su u pitanju migracije, a za izjavu Radončića kaže da nije pretjerivanje i da ona prije svega znači da moramo da definišemo šta migranti u BiH žele, da dobro znamo ko su i šta su i da li predstavljaju bezbjednosnu prijetnju nama, ili ne.
– Јa ću, naravno, nastaviti da sarađujem i dajem podršku gospodinu Radončiću, u saradnji sa svim bezbjednosnim strukturama u BiH, ali i našim međunarodnim prijateljima, koji su veoma zainteresovani za bezbjednost u cijelom regionu, da se radi na rješavanju problema migracija, pogotovo imajući u vidu da na granicama Grčke i Turske nalazi ogroman broj izbjeglica i vjerovatno čim se malo smiri ovo stanje vezano za korona virus za očekivati je ponovno pokretanje većeg broja migranata prema Zapadnoj Evropi, s Bliskog Istoka i nekih drugih krajeva. U svakom slučaju mislim da moramo znati ko se nalazi u BiH kad su u pitanju migranti. S te strane puna podrška ministru Radončiću da to utvrdi – poručuje Tegeltija.
Kako se nedostatak jednog ministra iz Republike Srpske odražava na rad Savjeta ministara? Da li je Dževad Mahmutović adekvatna zamjena?
– Veliki problem je neizbor ministra za ljudska prava i izbjeglice, posebno jer je taj resor jako važan za funkcionisanje Savjeta ministara. Ličnog sam mišljenja da je napravljena velika nepravda, i ljudska i moralna, prema gospodinu Mlađanu Božoviću, jer on ima sve kapacitete koji su neophodni za obavljanje jedne tako važne funkcije. Јa očekujem da ćemo do sredine maja ipak izabrati novog ministra za ljudska prava i izbjeglice i da ćemo lakše funkcionisati u budućem periodu.
Kada je u pitanju gospodin Mahmutović, nema ništa sporno u vezi njegove sposobnosti da obavlja funkciju i mogu lično da kažem da on i ja imali dobru komunikaciju, bez ikakvih neslaganja u vezi rada ministarstva, ali je evidentno da kada nemate ministra, da je najteže upravo onome ko ga mijenja s obzirom da i okruženje i saradnici znaju da nećete biti ministar. Što svakako otežava rad. Јa očekujem da do sredine maja bude kompletiran Savjet ministara, da bude izabran ministar i da će gospodin Mahmutović zajedno sa novim ministrom nastaviti uspješno da rukovodi ovim ministarstvom.
Ministarka spoljnih poslova Bisera Turković povukla je neke od poteza koji su kritikovani u Srpskoj, poput pisma Mađarskoj i EU zbog pomoći Republici Srpskoj. Možete li da zaustavite ministre da nastupaju kao slobodni strijelci, predstavnici samo svoje partije?
– Moj stav je uvijek bio da su ministri u Savjetu ministara prije svega članovi Savjeta ministara, poslije toga su ministri u svojim resorima i na kraju članovi svojih političkih partija koje su ih predložile na te funkcije. Јa sam upozoravao sve i ministre i zamjenike da ćemo, ako se pridržavaju toga, biti svi pošteđeni bilo kakvih nesporazuma i medijskih neslaganja. Nažalost, nekoliko ministara, ne samo gospođa Turković, u svojim nastupima su prvo nastupali s pozicije člana svoje političke partije, pa tek onda s pozicije ministra, apsolutno zanemarujući poziciju kolektivnog organa koji oni čine, a to je Savjet ministara.
Takvi istupi bilo kog člana Savjeta ministara ponajviše štete onima koji to rade – njima samima, a sigurno ni na koji način ne doprinose rješavanju problema. Pojedini istupi ministara zaista nisu bili na fokusu rješavanja problema i ja se nadam da će se odustati od te prakse. Zaista ne možete nikoga natjerati da ne iznosi svoje stavove, ali ova rasprava koju sada imamo u vezi s rasporedom sredstava MMF govori o tome da nijedan problem nije moguće riješiti na način iznošenjem svojih stavova, svoje političke partije u medijima, već da se ti problemi moraju rješavati unutar organa, unutar Savjeta ministara.
U kojoj fazi je sporni aranžman BiH sa MMF? I ranije ste učestvovali u pregovorima sa MMF. Ko je ovaj put u pravu – bošnjački ili hrvatski ministri?
– Mogu da kažem da sam jako zadovoljan aranžmanom sa MMF i njihovim Instrumentom za brzo finasiranje. Od prve varijante, koja je podrazumijevala da će BiH biti obezbijeđeno 150 miliona evra, u pregovorima sa MMF došli smo do toga da je BiH dobila preko 330 miliona evra sredstava iz instrumenta za brzo finansiranje. To su situacije u kojima je od izuzetne važnosti brzina, u kojem trenutku se reaguje, jer na početku doživite šok sa naglim rastom rashoda i gubitkom prihoda i vrlo je važno da smo ispregovarali sa MMF pomenuta sredstva. Uzeću za primjer krizu koja je svima nama još u sjećanju, a odnosi se na poplave 2014. godine. U trenucima kada je gotovo pola BiH bilo pod vodom, MMF nam je tada odobrio iz ovog istog instrumenta mnogo manje novca – oko 85 miliona specijalnih prava vučenja, a ovaj put smo dobili 265 miliona specijalnih prava vučenja, što će biti od velike koristi za entitete i Brčko Distrikt.
Što se tiče samog aranžmana, on je završen. Tu više zaista ne postoje nikakve dileme, novac se nalazi na računu Centralne banke. Sad postoji taj proces prenosa sredstava sa računa Centralne banke na račune entiteta i Disktrikta i mislim da je ovdje u pitanju samo jedno tehničko pitanje i određeno neslaganje između ministara iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Niko ne spori ni procente ni to koliko kome novca treba da pripada, govorimo o sporu da se u jednoj odluci koja to definiše stoji rečenica koja je usaglašena na sastanku, ali nije napisana. S jedne strane imate stav da to treba da bude precizirano, a s druge strane da ne treba. Јa pozivam i jedne i druge da prevladamo to stanje i da je što je prije moguće omogućimo prenos sredstava sa računa Centralne banke na račune entiteta i Brčko Disktrikta.
Radite li u Savjetu ministara na novom nacrtu budžeta institucija BiH za 2020. nakon što vam je Predsjedništvo vratilo raniji prijedlog? Koja će da bude ključna izmjena?
– Јavnost zna da su ministri iz Republike Srpske glasali protiv tadašnjeg budžeta, jer smo budžet usvojili u trenutku kada je bilo evidentno da je pandemija virusa korona uzela maha i da će se morati štošta u tom trenutku promijeniti. Mi smo upozoravali da budžet koji je napravljen u periodu kada nije postojao taj problem treba da se izmijeni i prilagodi novonastaloj situaciji. Bili smo u tom trenutku preglasani i on je upućen u Predsjedništvo BiH. Predsjedništvo je, procjenjujući ono što smo mi tada rekli i ono što se dešava u zemlji, odlučilo kao formalni predlagač tog budžeta, da budžet vrati Savjetu ministara sa sugestijama da svi oni troškovi i rashodi koji u ovom trenutku postoje i koji su bili iskazani u budžetu, da se pokuša da se budžetska sredstva ne troše za te namjene, već da se kroz određene uštede pokuša stvoriti jedan finansijski prostor kako bi se pomoglo u borbi protiv pandemije virusa korona.
Po tom principu smo razumjeli poruku koju smo dobili od Predsjedništva BiH i Ministarstvo finansija i trezora radi u ovom trenutku na budžetu zajedničkih institucija za 2020. Sve ono što procjenjujemo bez čega možemo u ovoj 2020. godini nećemo finansirati. Pokušaćemo ostvariti jedan okvir finansijskih sredstava kako bi mogli da pružimo podršku. Očekivanje i mogućnosti koje stoje pred budžetom zajedničkih institucija su relativno male i kao što vidite svi fondovi kojima se finansira podrška unutar entiteta su iz izvora kreditnih sredstava, ali sve ono od tih sredstava što se bude moglo uštediti stavićemo na poziciju mogućnosti upotrebe za borbu protiv pandemije virusa korona ili sanaciju određenih posljedica. Mislim da rokove imamo – to je 31. maj ove godine da dostavimo Predsjedništvu budžet. Mislim da ćemo prije toga to završiti i dostaviti i mislim da ćemo u dogovoru s parlamentom i političkim partijama koje čine i opoziciju i većinu izglasati jedan budžet koji je minimalno u onim okvirima koji je neophodan za funkcionisanje institucija u BiH, a svugdje gdje postoji više sredstava da to iskoristimo za borbu protiv pandemije virusa korona.
Da li su aerodromi u BiH otvoreni za povratak naših državljana, koji žele da se vrate u BiH? Čini se da je oko tog pitanja nastala konfuzija.
– Aerodromi nisu otvoreni, ni za naše ni za druge putnike. To je bio, naravno, jedan od zahtjeva zdravstvenog sektora. Naime, u trenutku kada smo uspostavili punu kontrolu nad drumskim graničnim prelazima, nama se počeo pojavljivati nekotrolisani ulazak putnika, ne samo iz BiH, nego i putnika iz našeg okruženja, koji su se vraćali sa nekih destinacija u inostranstvu. I bili smo u poprilično velikim problemima kako i šta sa njima raditi. U jednoj situaciji se pojavilo 40-ak putnika, građana Srbije, koji su sa nekih putovanja u inostranstvu, preko Istanbula, došli u Sarajevo i niko nije želio da ih prihvati. To su prosto bile takve situacije.
Zbog toga smo odlučili da se granični prelazi zatvore, da svi građani BiH koji dođu posebnim, organizovanim letovima, da idu u karantin, da li u Republiku Srpsku, da li u FBiH. I ta mjera dosta dobro funkcioniše. Naravno da se to odnosilo i na građane koji odlaze iz BiH, na strane državljane, a ostavili smo slobodan avioprevoz samo za robni transport, prvenstveno humanitarnu pomoć, stvari koje su potrebne za zdravstveni sekrtor.
Ostavljena je mogućnost i da postoje izuzeci, kada donosimo pojedinačne odluke i donesen je priličan broj pojedinačnih odluka kojima smo omogućili da prebacimo naše građane u BiH. Sjećate se dolaska mladih košarkaša, maloljetnici koji su se nalazili u Italiji, pa građana iz velikog broja zemalja koji su, potom odmah, odlazili u karantine. Znači, za svaki dolazak je potrebna pojedinačna odluka Savjeta ministara. Da bi se to odobrilo, mora biti postignuta puna saglasnost sa kriznim štabovima entiteta kud odlaze ti ljudi koji dolaze sa aerodroma. Mislim da je to dobra mjera, da je dobra sa stanovišta epidemiloške situacije, da je dobro i pozitivno djelovala.
Federacija BiH je ukinula karantine i policijski čas, bez dogovora sa Srpskom. Na početku krize postojao je dogovor vas i entitetskih premijera da se mjere donose usaglašeno. Znači li to da sistem dogovaranja više ne važi?
– To je, po meni, najlošija odluka koja je donesena od početka ove borbe sa pandemijom i zaista mi je žao zašto je krizni štab u Federaciji donio takvu odluku. Podsjetiću vas da smo, čim se počela dešavati situacija vezana za pandemiju, održali sastanak u Doboju, gdje su bili entiteski ministri zdravlja, premijeri entiteta, ministar bezbjednosti i ministar civilnih poslova u Savjetu ministara, predstavnici Brčko Distrikta, prestavnici civilnih zaštita, na kojem je bio zahtjev i jednih i drugih zdravstvenih radnika da je neophodno napraviti karantine i donijeti odluku o zabrani ulaska stranih državljana kako bi se kontrolisao proces širenja virusa, jer se na taj način kontrolisalo širenje zaraze.
Nakon toga smo donijeli odluku da se uspostave karantini na graničnim prelazima, obezbijedili angažovanje Oružanih snaga na graničnim prelazima i uz mnogo napora uspjeli obezbijediti da se na cijeloj teritoriji BiH, u svim opštinama uspostave lokalni karantini za građane koji ulaze na te granične prelaze. Nažalost, poslije toga došla je ta odluka za koju ne znam kako da je okarakterišem, sem pogrešnom odlukom. Mislim da, u suštini, u Federaciji nisu koristili kapacitete OS BiH koje smo im stavili na raspolaganje i da je postojao pritisak od onih ljudi koji su bili u karantinima. Ali, uz malo napora i dobre volje, mislim da su ti karantini trebali ostati bar do sredine maja.
Na sjednici Predsjedništva dugo se razgovaralo oko toga i tražio se način kako da prevladamo tu situaciju, do stava sva tri člana Predsjednistva da do sredine maja to nije trebalo da se desi. I oni su zadužili mene, kao predsjedavajućeg Savjeta ministara, da obavim konsultacije sa Republikom Srpskom i FBiH kako da ujednačimo praksu. Ili da Srpska ukine svoje karantine, što mislim da bi bilo jako loše, ili da Federacija ponovo uspostavi karantine u svojim lokalnim zajednicama. Zaista sam o tome nekoliko puta razgovarao i sa jednima i sa drugima, ali izgleda da nema spremnosti da se to ujednači.
Što se tiče policijskog časa, siguran sam da u ovom periodu praznika 1. maja nije trebalo da se ukine, da smo trebali imati malo čvršću situaciju, čvršću kontrolu kretanja među ljudima. I ako pogledate podatke za srijedu, da danas imate značajan broj oboljelih u Republici Srpskoj i u FBiH, što je samo poruka da smo se opustili, da se mjere ne primjenjuju doslovno kako su se do sada primjenjivale. Јa ću i dalje insistirati i pokušavati da se te mjere, ne samo u oblasti zdravstvene zaštite, nego i nekih ekonomskih mjera, koordiniraju i siguran sam da koordinirane mjere daju mnogo bolje rezultate nego pojedinačne.
Činjenica je da će zbog virusa korona bez posla ostati veliki broj ljudi. Kako vam se čine mjere koje u tom smislu preduzimaju entiteti? Na koji način Savjet ministara može da pomogne?
– Svi pratimo šta se dešava u zemlji i okruženju, mjere koje provode neke zemlje u EU i govori se o velikim ciframa, prije svega u zemljama EU i čini mi se kako naš iznos sredstava o kojima mi govorimo nije dovoljan. Ono što bilo koga da pitate, svaka vlada će vam reći da su njihove mjere najbolje i da su najobuhvatnije i tome slično. Vrijeme će pokazati. Vlada Srpske se opredijelila za jedan koncept, Vlada Federacije za neki drugačiji koncept, to su neke kombinacije mjera koje imamo u našem okruženju. Ovo su, rekao bih prve mjere, neka vrsta odgovora na sam udar virusa korona, a da nam ozbiljne mjere tek predstoje. Borba protiv korona virusa i prije svega ekonomskih posljedica izazvanih virusom korona nije kratka trka na 100 metara, to je je dugi maraton kroz koji će morati da prođu svi privredni subjekti, zemlja i svi građani. Situacija u kojoj ćemo morati da naučimo da živimo, da radimo i privređujemo u uslovima kada je sa nama i virus, što znači da ćemo morati biti spremni da radimo, a da ispoštujemo sve one uslove koji se od nas traže sa stanovišta zdravstvene bezbjednosti.
Ono što je Savjet ministara trebao i mogao da uradi u ovom trenutku – uradio je. Mi smo se u svim svojim mjerama, imajući u vidu naše nadležnosti, fokusirali na ono što je od nas najviše traženo – a to je kako da obezbijedimo nesmetan transport roba. Druga stvar jeste rješavanje pitanja Zakona o javnim nabavkama i kako da omogućimo brzu i jednostavnu proceduru javnih nabavki medicinskih sredstava, opreme, lijekova i tome slično. I te dvije stvari smo, zajedno sa EU i evropskom zajednicom, riješili. Zajedno sa Komisijom za javne nabavke dali smo instrukcije i danas ne postoji nijedna primjedba kojom se bilo ko u BiH žali da ima proleme oko procedure javnih nabavki. Ne želim da govorim o tome da li to neko zloupotrebljava. I sa treće strane, reći ću jednu stvar kojoj smo mi bili jako posvećeni, a to su pregovori sa međunarodnim finansijskim institucijama.
Obavili smo razgovore sa svim finansijskim institucijama. I mogu reći da postoji zaista velika spremnost međunarodnih finansijskih institucija da budu dio procesa i podrške BiH u borbi protiv ove pošasti. Rekao sam da smo već obezbijedili 700 miliona evra, to je najveća podrška u kratkom periodu za bilo koju situaciju koju je obezbijedila BiH. Govorimo o tim sredstvima koja su već ispregovarana. A naravno, stoji i spremnost Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i Svjetske banke za značajno učestvovovanje sa svojim finansijskim sredstvima u podršci i javnom sektoru, prije svega vladama, a zatim podršci i privatnom sektoru.
Koliko ste zadovoljni dosadašnjim učinkom Savjeta ministara? Da li više funkcionišete kao partneri ili kao rivali?
– Prvo nekoliko činjenica. Savjet ministara izabran je godinu dana nakon izbora i ni danas, četiri mjeseca nakon izbora, nije kompletan. Nije izabran ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH kao ni zamjenik ministra bezbjednosti. Potom je u februaru Narodna skupština RS donijela odluku vezanu za rad predstavnika Srpske u zajedničkim institucijama i na kraju, početkom marta, susreli smo se sa pojavom pandemije izazvane virusom korona koja je praktično blokirala ne samo BiH, već i cijeli svijet.
O tome kako funkcioniše Savjet ministara, šta je radio u prethodna četiri mjeseca svako ima svoj stav. Mi ćemo ostaviti još neko vrijeme dok se ne smiri situacija oko pandemije, da razgovaramo o tome kako je i šta je radio Savjet ministara. Činjenica je da će pandemija izazvana virusom korona obilježiti ne samo 2020. godinu već i godine koje dolaze. Što se tiče funkcionisanja Savjeta ministara u ova dva mjeseca od pojave virusa korona, mogu da kažem da sam jako zadovoljan kako je radio u ovim kritičnim trenucima i kako su se ministri ponašali i odnosili prema ovoj pojavi. Stav svih relevantnih i međunarodnih i domaćih institucija je da je Savjet ministara, kao i druge institucije u BiH, reagovao blagovremeno i adekvatno i da zbog toga imamo stabilnu epidemiološku situaciju u BiH.
Osnovni prioriteti kojima smo se mi u Savjetu ministara bavili u vezi virusa korona, a što je direktno vezano za naš mandat, bilo je da je obezbijedimo podršku zdravstvenom sektoru, kanale snabdijevanja i da obezbijedimo finansijsku podršku, prije svega entitetima i Brčko Distriktu. Naš zadatak na samom početku pojave pandemije bio je da zaštitimo zdravstveni sektor u BiH od nekontrolisanog ulaska i stranih državljana i državljana BiH koji se vraćaju, a koji potencijalno sa sobom nose virus. Sve one odluke koje su se odnosile na taj dio, a koje je Savjet ministara donosio, donijete su blagovremeno i onemogućeno je naglo širenje epidemije, a time se zdravstveni sektor ni u jednom trenutku nije našao u situaciji da nema dovoljno kapaciteta za prihvat oboljelih.
Koliko novca ste obezbijedili za zdravstveni sektor?
– Od samog početka bilo je jasno da zdravstveni sektor troši ogromna finasijska sredstva i da je neophodno obezbijediti finasijsku podršku zdravstvenom sektoru što je i urađeno putem Svjetske banke. Obezbeđeno je dodatnih 36,2 miliona evra za zdravstveni sektor u BiH. U jednom trenutku djelovalo je i da će kompletan sistem snabdijevanja na ovim prostorima biti obustavljen, jer su sve zemlje u našem okruženju i EU zatvorile granice, a BiH je kao mala zemlja i mala privreda zavisi od snabdijevanja i roba i sirovina iz tih zemalja. Reagovali smo zajedno sa zemljama EU i obezbijedili linije transporta roba, utvrdili transportne koridore za nesmetano kretanje roba, obezbijedili smo poseban tretman za vozače i danas možemo reći da, nakon velikih gužvi na početku, imamo stabilan sistem snabdijevanja, i kada je upitanju uvoz i kada je u pitanju izvoz.
Kada govorimo o finasijskoj podršci entitetima i Brčko Distriktu, ispregovarali smo sa međunarodnim finansijskim institucijama i Evropskom komisijom podršku od gotovo 700 miliona evra kroz aranžmane sa MMF, kroz Evropsku komisiju i Svjetskom bankom, od čega 616 miliona kreditnih sredstava, a 84 miliona su grant sredstva Evropske komisije. Sredstva u iznosu od 616 miliona biće operativna do kraja juna ove godine što je značajna podrška svim naporima koje entiteti i Distrikt provode u saniranju posljedica pandemije. Radili smo u tom periodu dosta stabilno, ali uvijek postoje neke situacije u kojima možete komentarisati da li postoje ili ne rivalski ili partnerski odnosi između političkih partija koje čine Savjet ministara i koliko god to bilo izraženo u javnosti mogu da kažem da smo u prethodnom period radili kao dobar tim.
Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija
Izvor: RTRS
