Predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić rekao je da najava srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će Republika Srpska i Srbija donijeti zakon o zaštiti srpskog jezika i ćiriličkog pisma, predstavlja dobru vijest, jer su srpski jezik i kultura nedjeljivi.
– Ova vest je dobra. Ona najavljuje odlučnost da se, konačno, srpskom jeziku i pismu obezbedi mjesto koje nacionalni jezik ima i drugde u uređenim državama – rekao je Srni Tanasić, koji je i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.
On je istakao da su srpski jezik i kultura nedjeljivi na srpskom jezičkom i kulturnom prostoru.
Tanasić je rekao da je zato dobro što će zakon o zaštiti srpskog jezika i ćiriličkog pisma donijeti zajedno Srbija i Republika Srpska, ali da pri tome ne treba da se zanemari ni briga o srpskom jeziku njegovom govornicima u Crnoj Hori i Hrvatskoj.
Prema njegovim riječima, kada vijest o zaštiti srpskog jezika i pisma dođe sa tako značajne adrese, ona svakako predstavlja veliki događaj.
Tanasić je istakao da u uređenim državama i narodima jezička politika predstavlja bitan elemenat ukupne državne politike.
– U takvim državama, to kaže i sociolingvistička literatura, a tako govori i Odbor za standardizaciju srpskog jezika, jezička politika se osmišljava u saradnji između struke i države, a sprovodi je država u dobroj saradnji sa strukom – napomenuo je Tanasić.
Taj posao, kaže on, ne može voditi sama struka, a nije dobro ni kad ga vodi država bez saradnje sa strukom, jer tada se dešava da se praksa mimođe sa nacionalnim interesima u kulturi, kao što se dogodilo u slučaju programa srpskog jezika i književnosti u Srbiji.
Tanasić je napomenuo da jezička materija nije regulisana ni zakonima o jeziku u skladu sa aktuelnom situacijom ni u jednoj od dvije republike, ni u Srbiji, ni u Srpskoj.
– U Srbiji zakon o jeziku nije usaglašen ni sa Ustavom. Svakako je potrebno da ta dva zakona budu harmonizovana – naglasio je Tanasić.
On pojašnjava da Zakon o jeziku reguliše upotrebu srpskog jezika i pisma u službenoj upotrebi, a uloga Zakona o zaštiti srpskog jezika i pisma je da štiti i unapređuje njihov status uopšte u srpskoj kulturi.
– On ide dalje od zakona o jeziku. To je dobro i potrebno posle decenija iza nas u kojim su oni urušavani – naveo je Tanasić.
Kao i u drugim oblastima, kaže Tanasić, tako i u pitanjima jezika i pisma država može da planira i sprovodi mjere za mijenjanja lošeg stanja.
– Ekonomska podrška, koju dva političara najavljuju, predstavlja dobro rešenje i može da daje bolje rezultate od zabrana i naredaba, koje ne treba da budu na prvom mestu u jezičkoj politici – istakao je Tanasić.
On je naglasio da treba razvijati svijest o značaju nacionalnog jezika i pisma, ekonomski podržavati njihovo unapređenje, a tek na kraju su naredbe i zabrane.
– Zakon o zaštiti srpskog jezika i ćirilice regulišu prvo dvoje, a zakon o jeziku propisuje obaveze u službenoj upotrebi jezika i pisma – dodao je Tanasić.
On je napomenuo da je novi zakon o jeziku i pismu neophodan, a da je zakon o zaštiti srpskog jezika i pisma, u našim okolnostima, poželjan i dobrodošao.
– Ovi zakoni ne mogu jedan drugi nadomestiti, ali je svakako potrebno da budu međusobno usaglašeni – ocijenio je Tanasić.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je rekao juče u Banjaluci, nakon susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, da je dogovoreno da se radi na zakonu o zaštiti ćirilice i srpskog jezika kako bi se dao doprinos srpskom jeziku i pismu.
On je najavio da će narednih mjeseci biti razgovarano o zajedničkom nacionalnom i identitetskom projektu zaštite ćirilice da se pruži doprinos značaju srpskog jezika i pisma.
Vučić je rekao da će Srbija i Srpska dogovoriti zakon o zaštiti srpskog jezika i ćiriličnog pisma i da vjeruje da će to podržati sve stranke u oba parlamenta, kao i da će biti donesen istovjetan tekst tog zakona u oba parlamenta.
Odbor za standardizaciju srpskog jezika je najviše stručno tijelo koje su najviše naučne i nastavno-naučne institucije u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, odgovorne za proučavanje srpskog jezika i njegov status, osnovale 1997. godine radi zajedničkog jezičkog planiranja koje će voditi adekvatnoj jezičkoj politici na cjelokupnom srpskom jezičkom prostoru.
Foto: srna.rs
Izvor: SRNA
