Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, u intervjuu za agenciju Anadolija, rekao je da ne očekuje pogoršanje epidemiološke situacije na području Republike Srpske, ali da očekuje pojedinačna žarišta.
Nakon značajnih relaksacija mjera Šeranić je rekao da je zadovoljan kako se građani inače ponašaju i to od početka same ove javno-zdravstvene krizne situacije.
– Moram reći da sam stvarno ponosan na to kako su se građani ponašali prvih mjesec, do mjesec i po dana, prije svega iz razloga što su stvarno shvatili ono što su kolege epidemiolozi, mikrobiolozi i infektolozi preporučivali kada su u pitanju same mjere, bez obzira da li se odnosilo na mjeru koja se odnosi pojedinca ili na mjeru koja se odnosi na samu zajednicu. Naravno da poslije nekih mjesec i po dana jednostavno se ljudi zasite i željni su vraćanja da tako kažem u normalnu sferu života, što je normalno. I tada je došlo do određenog opuštanja, prije svega nošenja lične zaštitne opreme – naveo je Šeranić.
Govoreći o ličnoj zaštitnoj opremi, odnosno o maskama, koje jeste jedna od aktuelnih tema ne samo kod nas nego svuda u svijetu, naglasio je da svakako moramo shvatiti kada je u pitanju epidemija virusom korona ili uopšte pojava virusa korona sve počinje i završava se s pojedincem.
Treninzi za sportiste
– Toliko koliko mi sami budemo sprovodili one mjere koje su nam preporučene, koje su vrlo jednostavne za nas pojedince za zajednicu mogu da budu vrlo krupne i vrlo značajne. Tako da očekujem da i u narednom periodu prije svega držimo fizičku distancu, nosimo maske kako je preporučeno i održavamo higijenu ruku što je od početka bila nekako mantra koje smo se svakako držali i koje ćemo se uvijek držati. Na kraju krajeva nas kao djecu sve su učili da peremo ruke kad uđemo u kuću, prije jela, poslije jela, tako da to samo treba da nastavimo – rekao je Šeranić.
Naglasio je da ćemo u narednom periodu imati takozvanih džepova u epidemiji. Obzirom da virus živi, cirkuliše, naći će se u zajednici, pa se mogu očekivati pojave ograničene epidemije, kao što je primjer Brača u Hrvatskoj ili Vranja u Srbiji.
– Јednostavno se dođe do određene situacije u kojima se desi da više lica bude zaraženo na određenom području i to će se vjerovatno dešavati i kod nas u nekom narednom periodu. Ono što je bitno da higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja i Institut budu spremni da ciljano odreaguju u tim slučajevima zajedno sa inspekcijom i da se ograniči odmah širenje te, da tako kažem, žarišne epidemije. Ne očekujem da će biti nekog globalnog pogoršanja situacije kada govorimo o cijeloj Republici Srpskoj – rekao je Šeranić.
Naglasio je da će se preći na sistem nadzora slično nadzoru gripe, a kontrole mogućnosti pojave virusa prije svega u kolektivnim smještajima će i dalje biti vrlo aktivne kao što Svjetska zdravstvena organizacija i preporučuje.
Rekao je da je od juče dozvoljeno održavanje treninga profesionalnih sportista, škole sporta za djecu uz jasne mjere i preporuke na koji način je to moguće, čime je nastavljena relaksacija mjera u sedmičnim fazama.
Prema riječima Šeranića nemoguće je predvidjeti svaku životnu situaciju, a da nakon relaksacije mjera pristižu i povratne informacije sa terena, na osnovu čega se pokušavaju pronaći najbolja rješenja uz koja će ljudi biti zaštićeni, a da se život i razni procesi nastave odvijati. Faza relaksacije mjera trajaće do kraja maja, nakon čega će uslijediti procjene uz epidemiološki i inspekcijski nadzor.
Njegov stav da je prvo potrebno ispratiti zdravstveno stanje profesionalnih sportista nakon nastavka treninga pa tek onda razmatrati nastavak takmičenja prošle sedmice izazvao je brojne komentare o tome kako je “ugasio” odnosno “koči” Premijer ligu BiH u fudbalu.
– Mi smo dali mišljenje sa apsekta javno-zdravstvene struke i onoga šta mislimo da bi bilo poželjno, u ovom trenutku kada razgovaramo o tome da radimo u narednom periodu. Kako i na koji način će odlučiti ministarstva sporta koja se definitivno bave tom problematikom mi nismo nadležni za sport i nismo uključeni u pripreme sportskih kalendara, sportskih takmičenja i ne znamo na koji način se to svakako odvija, ali javno-zdravstvena preporuka naša je takva kakva jeste. To je mišljenje, ukoliko neko želi i misli da treba drugačije da postupi, to je stvar onoga ko određuje tu vrstu pitanja. Ali, mislim da prvo treba da ispratimo kako i na koji način će profesionalni sportisti odrađivati svoje treninge i kakva će biti problematika po tom pitanju pa tek onda, po meni, da se razmišlja o održavanju, da tako kažem, redovnih profesionalnih ciklusa – rekao je Šeranić.
Fizička distanca i nošenje maski ostaje praksa
Naglasio je da je na ministarstvima sporta da definišu ovakva pitanja.
– U narednom periodu vidjećemo kako i na koji način će se stvari dešavati. Međutim, s obzirom da govorite konkretno o fudbalu, svakako su drugačije prakse i u zemljama u Evropi i drugačije se javno-zdravstveno postavljaju prema svoj toj problematici, ali nemojte zaboraviti da imamo i druge kolektivne sportove, imali smo poziv iz Rukometnog saveza i razgovarali smo o toj temi, tako da stvar je organizacija, saveza, ministarstava nadležnih za ta pitanja – naveo je Šeranić.
Na pitanje da li je od početka epidemije bilo pogrešnih procjena, uputstava SZO, koje su negativno uticale na situaciju, odnosno da li je nešto moglo biti bolje urađeno rekao je da evaluacija, koja daje odgovor na pitanje zašto se nešto dešavalo, dolazi mnogo kasnije i treba da prođe vrijeme.
– Mi smo procjene donosili na osnovu sedmičnih pokazatelja, i svaki put smo iz sedmice išli u sedmicu. SZO vam daje preporuke i kaže ovo su preporuke na globalnom nivou, a vi te preporuke prilagođavate kontekstu vaše zemlje. S druge strane recimo i kod pitanja samog nošenja maski SZO kaže znate vi to trebate prilagoditi vašoj tradiciji i kulturi. Ako je naša tradicija i kultura da se kod svakog viđenja rukujemo, grlimo, prislanjamo obraz na obraz, onda epidemiološki to znači da ste u veoma rizičnom kontaktu u smislu prenosa virusa i uopšte držanja fizičke distance – izjavio je Šeranić.
Naveo je da “ne bi rekao da je bilo bilo kakve pogrešne procjene, da li smo imali svi zajedno, govorim globalno, neku pogrešnu procjenu to će se znati tek sljedeće godine kada budemo znali više o samom virusu korona”.
– Naučno stručno postoji dosta nepoznanica kada je sam virus u pitanju i vrlo vam je teško reći da li je nekakva aktivnost bila pogrešna ili ispravna. Ono što svakako jeste bilo dobro jeste da smo mjere koje smo donijeli u Republici Srpskoj donijeli na vrijeme i to nije bilo samo stvar naše procjena i naših mišljenja o tome nego je to bio i regionalno stav koji je govorio o tome kako i na koji način smo donosili te mjere. Tako da sada posljedično pratimo sam tok epidemije i dalje ćemo reagovati u skadu sa tim – rekao je Šeranić.
Govoreći o usklađenosti mjera na području BiH on je istakao da Republika Srpska ima ustavnu nadležnost nad svojim zdravstvenim sistemom, kao i FBiH i da je drugačija postavka u smislu samog nadzora, ponašanja i nadležnosti.
– Ne bih govorio o FBiH, o tome kolege u FBiH mogu mnogo bolje da govore, ali ono što ću reći vezano za Republiku Srpsku je da smo shodno nadležnostima gledali kako da donosimo što aktivnije i što brže odluke koje su bile vrlo važne. Ne bih rekao da su se različite mjere donosile. Mjere FBiH i Republike Srpske bile su prilično usaglašene, ono gdje se nismo slagali je u dinamici kada ta mjera treba da se donese i to opet svako sa svog aspekta. Tako da mislim da to nije uticalo na neki veći disbalans u smislu same pojave virusa korona i njegove kontrole unutar BiH, ali svakako da je usaglašavanje mjera potrebno da bismo dinamički mogli da procjenimo kako i na koji način da odreagujemo shodno kapacitetima koje imamo. Bilo je bitno da se informacije razmjenjuju kao što smo i razmjenjivali, bilo je posljedično slučajeva gdje nismo, kao što je slučaj vezano za odgađanje mjere karatina na prelazima nakon kojih dolazite na teritoriju FBiH, ali generalno što se tiče mjera mislim da su bile usaglašene samo je dinamički, vremenski, bilo pitanje okvira kada će Republika Srpska i FBiH da donese takvu vrstu mjera, nemojte da zaboravimo Brčko distrikt – rekao je Šeranić.
Nema još lijeka za virus korona
Govoreći o liječenju oboljelih pojasnio je da je u Republici Srpskoj sa pojavom virusa korona i sa procjenom situacije vezano za potrebe liječenja stanovništa definisana ekspertsku radnu grupu koja je bazirana na Medicinskom fakultetu u Banjaluci u kojoj su stručnjaci različitih specijalnosti koji procjenjuju kako i na koji način treba razviti protokole liječenja.
– Mi smo te protokole i razvili imamo jasne smjernice po pitanju samog liječenja govorim o smjernicama iz razloga što u ovom trenutku nema lijeka koji liječi direktno posljedice koje nastaju usljed zaražavanja virusom korona. Nema određenih naučnih studija koje će vam jasno reći: “Da, to je taj lijek koji koristite da bi se izliječili”. S obzirom da i samo oboljenje kada se javi prolazi kroz nekoliko faza i smjernice su prilagođene tim fazama u zavisnosti od simptomatologije koju imate i posljedično se uvode pojedini od tih lijekova. Svakako da u tom paketu lijekova pored onih suportivnih kako ih mi zovemo odnosno sistema podrške, vitamina C, nadoknade tekućine kao što i jeste preporuka za bilo koje opšte infektivno stanje, koriste se i lijekovi kao što su antimalarici, antivirotici, i različite vrste drugih terapija kada ste životno ugroženi prije svega mislim na podršku mehaničke respiracije – istakao je Šeranić.
Sve ono, kaže, što je bilo dostupno na tržištu kao i svi drugi u svijetu i mi smo koristili i koristimo i dan danas.
Važnost testiranja
Govorio je i o tome da li bi dosljednija primjena ovih protokola spriječila situaciji u kojoj je u Republici Srpskoj više zaražnih osoba nego u FBiH.
– Veći broj lica koja su zaražena virusom korona zavisi prije svega od toga koga ćete da potvrdite samim testiranjem, odnosno zavisi od širine opsega koji obuhvatate sa samim testiranjem – naglasio je Šeranić.
Navodi da su radili nadzor svih zdravstvenih radnika u Srpskoj koji su najizloženiji i narizičniji da kod njih otkrijete virus koronu tako da je opseg testiranja uslovio i ovaj broj lica koja su zaražena.
– Sa tog aspekta mislim da nije bilo pogrešnih procjena, kada govorite o licima koja su pozitivna imamo određeni broj lica koja se nalaze kući, prije svega kada imate cijelu porodicu koja je zaražena u jednom domaćinstvu, ali tada domovi zdravlja kroz jasan protokol preduzimaju sve mjere u smislu zdravstvenog i bezbjedonosnog nadzora nad tim licima unutar zajednice. Ali svaki pojedinačan slučaj ako se radi o punoljetnom licu podrazumijeva izolaciju u našim izolacionim centrima karantinskog tipa širom Republike Srpske ili ako imate simptome onda zbrinjavanje u bolnicama – naglasio je Šeranić.
Foto: rtrs.tv
Izvor: RTRS
