Kaznena mjera rad osuđenika u javnom interesu uvedena je s ciljem da se licima koja su osuđena za lakša krivična djela omogući prigodan način izvršenja kazne, rekao je pomoćnik ministra pravde Republike Srpske za izvršenje krivičnih sankcija Pero Dunjić.
Dunjić je naveo da odlaskom u zatvor ova lica obično ostaju bez posla, a njihove porodice bez egzistencije, što često dovodi do rasturanja porodica.
– Osuđeno lice radi na svom redovnom poslu, boravi kod kuće, a rad u javnom interesu obavlja u mjestu prebivališta na način da poslije redovnog posla ili vikendom radi u preduzeću ili ustanovi sa kojom je potpisan ugovor o takvom načinu služenja kazne – rekao je Dunjić.
On je pojasnio da rad u javnom interesu ne može biti kraći od 60 časova, niti duži od 360 časova i određuje se za vrijeme koje ne može biti kraće od mjesec dana, niti duže od šest mjeseci, a ovom mjerom se može zamijeniti samo kazna za lakša krivična djela počinjena u saobraćaju i slično.
– Mjeru rada u javnom interesu ne mogu dobiti ranije osuđivana lica ili povratnici u izvršenju krivičnih djela, niti izvršioci težih krivičnih djela – rekao je Dunjić za Glas Srpske.
Prema njegovim riječima, prvo osuđeno lice traži zamjenu zatvorske kazne mjerom rada u javnom interesu, a potom se u nadležnom sudu održi sastanak kojem prisustvuju predstavnik Ministarstva pravde, povjerenik preduzeća u kojem ta mjera treba da se sprovodi i osuđenik.
Dunjić je napomenuo da je pitanje rada osuđenika u javnom interesu propisano izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske iz 2017. godine, a 10. jula ove godine u Doboju je prvom osuđenom licu izrečena ta mjera.
– Održali smo sastanak sa predstavnicima komunalnog preduzeća “Progres” iz Doboja sa kojim je ranije potpisan ugovor po kojem u tom preduzeću može da se izvršava rad u javnom interesu, kao i sa osuđenim licem kojem je izrečena ta mjera i to osuđeno lice je počelo sa `služenjem kazne`, odnosno radom u javnom interesu – rekao je Dunjić.
On je napomenuo da se rad u javnom interesu ne može odvijati u privatnim preduzećima, te da su to uglavnom komunalna preduzeća, Crveni krst, zdravstvene ustanove.
– Održali smo sastanke u svim lokalnim zajednicama u Srpskoj i u svim opštinama i gradovima smo sa jednim ili dva takva pravna subjekta potpisali ugovore. Imamo potpisan ugovor i sa Nacionalnim parkom “Sutjeska” – rekao je Dunjić.
Foto: nezavisne.com
Izvor: SRNA
