Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, po hitnom postupku, u skladu je sa Ustavom Republike Srpske, pravnim sistemom Srpske i Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske, navedeno je u mišljenju koje je danas utvrdila Vlada Srpske.
U mišljenju je utvrđeno da postoji ustavni osnov za donošenje ovog zakona.
Vlada je u mišljenju konstatovala da se ovim zakonom, radi zaštite Ustavom zagarantovanih prava Republike Srpske, kao i zaštite Srpske od odluka koje će se eventualno donositi bez sudija imenovanih iz Republike Srpske, propisuje da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Srpske sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH.
Ova mjera posljedica je činjenice da je Ustavni sud BiH u ponedjeljak, 19. juna, donio odluku kojom je izmijenio Pravila tog suda i brisao odredbu člana 39 koji propisuje da se sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje troje sudija, koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH, i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Srpske odgađa, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati, navedeno je u Mišljenju.
– Iz ovoga jasno proizlazi da je Ustavni sud održavanje plenarne sjednice /sjednice svih sudija tog suda/ uslovio time da sjednici treba da prisustvuje najmanje troje sudija izabranih iz FBiH i najmanje jedan sudija izabran iz Republike Srpske, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Taj uslov mora biti ispunjen šta god da je predmet odlučivanja na plenarnoj sjednici, uključujući donošenje izmjena Pravila Ustavnog suda – istaknutno je u Mišljenju.
Osim toga, Ustavni sud BiH donio je Pravila, kojima je regulisao pitanja koja bi trebalo da se utvrđuju isključivo zakonom.
– Tu se prije svega misli na nadležnost, finansiranje, organizaciju Ustavnog suda, nespojivost funkcije sudije Ustavnog suda, imunitet i prestanak vršenja funkcije sudije Ustavnog suda i druga pitanja koja ne mogu biti predmet Pravila. Takođe, osim ovih pitanja, zakonom o Ustavnom sudu BiH potrebno je regulisati način izbora sudija Ustavnog suda, koje prema važećem ustavnom rješenju bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i koji ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države – piše u mišljenju, te ističe da je iz tih razloga neophodno donijeti zakon o Ustavnom sudu BiH, a Pravilima Ustavnog suda trebalo bi da se utvrde samo procesne radnje Ustavnog suda BiH.
Vlada je u svom mišljenju potvrdila i razloge hitnosti za donošenje predmetnog zakona po hitnom postupku, a opšti interes je sadržan u činjenici da se odlukom Ustavnog suda BiH o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH prouzrokuju štetne posljedice za rad organa i organizacija Srpske, stvaraju mogućnosti za sazivanje sjednica i donošenje odluka bez sudija izabranih od Narodne skupštine Republike Srpske i time urušavaju ustavne nadležnosti Republike Srpske.
Vlada je u mišljenju kontatovala da nisu ustanovljeni obavezujući sekundarni izvori prava EU koji su relevantni za predmet regulisanja dostavljenog prijedloga zakona, zbog toga u Izjavi o usklađenosti stoji ocjena “neprimjenjivo”.
Foto: rtrs.tv
Izvor: RTRS
