Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Bosiljka Predragović rekla je da oko 400.000 Srba polaže pravo na nepokretnosti u Federaciji BiH, te da očekuje da će i Srbija pružiti logističku pomoć putem svoje dijaspore da se dođe svih tih Srba koji su u inostranstvu.
Predragovićeva je rekla novinarima uoči skupa u Vili Republike Srpske u Beogradu, posvećenom realizaciji zaključaka Konferencije o zaštiti imovinskih prava Srba u FBiH, koja je održana nedavno u Trebinju, da je Srbija uključena i putem svojih institucija, odnosno Uprave za dijasporu i Srbe u regionu, koja će da pruži logističku podršku.
– Nadamo se da će se u budućnosti saradnja podići na jedan viši nivo – rekla je Predragovićeva, te ocijenila da treba riješiti problem Srba koji ne mogu da se staraju o svojoj imovini u FBiH.
Ona je istakla potrebu da informacija o besplatnoj pravnoj pomoći Srbima koji imaju imovinu u FBiH dođe do svih Srba, vlasnika tih nepokretnosti.
– Mi pokušavamo najviše putem raznih udruženja, lokalnog ili regionalnog karaktera, gdje su se ljudi udruživali, a koji su izbjegli iz FBiH, da ih obavijestimo o svemu što se dešava kroz postupak harmonizacije u FBiH, gdje dolazi do otuđenja njihove imovine – rekla je ona.
Prema podacima RUGIPP-a, oko 400.000 Srba polaže pravo na nepokretnost u FBiH, a ako se uzme podatak da su Srbi naseljavali ruralna područja, to je nekih 30 odsto teritorije FBiH koja pripada Srbima.
– Samim tim kroz institucije Srbije, koja ima razvijeniju mrežu dijaspore pokušavamo još više da dođemo do svih zainteresovanih, ne samo onih koji su direktno upisani kao vlasnici, nego i nasljednika tih vlasnika, kako bi ih uputili na njihova prava i moguću zaštitu – navela je Predragovićeva.
Ona je podsjetila da je srpska imovina koja je ostala u FBiH, koja se neobrađuje i uređuje, zapuštena i da je dovoljno tri godine da zaraste u neku šikaru i šiblje ili šumu.
Takođe, ona je upozorila i na opasnost od takozvanog postupka održaja, odnosno da neko od građana FBiH koji obrađuje 10 ili 20 godina neku srpsku zemlju stekne pravo vlasništva.
– Poznato je da je Zakonom o stvarnim pravima predviđena mogućnost da nakon 10, odnosno 20 godina neko tim putem stekne pravo vlasništva nad zemljištem gdje niko nije pokrenuo tužbu za smetanje posjeda niti zatražio pravnu zaštitu za nezakonito obrađivanje njegove zemlje – navela je ona.
Ona je izrazila sumnju u postupke pred sudovima FBiH u vezi sa održajem, te ukazala na ispolitizovane odluke samog Suda BiH, kao i nižih sudskih instanci, kada su Srbi u pitanju.
– Što se tiče objekata, ukoliko se o njima ne stara, oni propadaju, urušavaju se, gube na vrijednosti, što je možda i neki krajnji cilj građana FBiH koji imaju određene želje prema tim nepokretnostima – istakla je Predragovićeva.
RUGIPP i Predstavništvo Srpske u Srbiji organizovali su u u Beogradu sastanak posvećen realizaciji zaključaka Konferencije o zaštiti imovinskih prava Srba u FBiH.
Sastanku su, između ostalih, prisustvovali savjetnik predsjednika Vlade Republike Srpske Siniša Nastić, predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Narodne Skupštine Srbije Milimir Vujadinović, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon, komesar za izbjeglice Srbije Vladimir Cucić, te šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiju Mlađen Cicović.
Prva konferencija o ovoj temi održana 21. i 22. maja, a prisustvovao joj je i srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Mlorad Dodik.
Foto: srna.rs
Izvor: SRNA
