Iako nam se čini da „voće uvijek valja jesti“, nutricionistkinja Ivana Barišić ipak upozorava da način i vrijeme konzumacije voća može značajno uticati na naš probavni sistem, energiju i nivo šećera u krvi, posebno u ovim toplijim danima koji dolaze.
Svi znamo da je voće zdravo. Ali, da li ste znali da vrijeme kada ga jedemo, kao i način na koji ga kombinujemo sa drugim namirnicama, igra veliku ulogu u tome kako se osjećamo nakon što ga pojedemo? Umor, nagla glad, pa čak i nadutost može biti rezultat pogrešnog konzumiranja naizgled najzdravije hrane na svijetu.
Kada je ispravno jesti voće?
Za početak, postavlja se jednostavno pitanje: kada je najbolje jesti voće? Prije obroka, poslije ili kao zaseban međuobrok? Nutricionistkinja Ivana Barišić savetuje:
Idealno je voće jesti kao zaseban međuobrok – oko 1 do 2 sata prije ili nakon glavnog jela. Tada se najbolje vari, bez fermentacije i nadutosti. Ujutru je organizam najspremniji za jednostavne šećere iz voća jer su zalihe glikogena niže.
Dakle, jutro i vrijeme između obroka su najbolji izbori ako želite da iskoristite maksimalne benefite koje voće pruža – od vitamina, vlakana do antioksidansa. Ali, treba imati na umu da ne reaguje svako isto, pa je važno osluškivati svoje tijelo i prilagoditi navike prema ličnoj probavi.
Nagli “pad” šećera nakon voćnog međuobroka
Voće sadrži prirodne šećere, najviše fruktozu i glukozu. Iako su to „dobri šećeri“, njihov uticaj na nivo glukoze u krvi može da varira, posebno ako voće jedemo samo. Ivana Barišić naglašava važnost kombinovanja voća sa proteinima ili zdravim mastima.
Na primen: jabuka sa bademima, borovnice s grčkim jogurtom ili banana s malo kikiriki putera. Tako usporavamo apsorpciju šećera i održavamo stabilan energijski nivo. Samostalno voće može izazvati ‘rollercoaster’ efekat – pogotovo kod osoba sa osetljivom regulacijom šećera.
Dakle, iako je voće zdravo, nije loša ideja da mu pridružite „partnera“ na tanjiru – na primer, šaku orašastih plodova, kašiku sjemenki ili čašu fermentiranog mliječnog napitka. To pomaže u održavanju sitosti, bolje probave i stabilnije energije tokom dana.
Pranje voća
Bez obzira kupujete li voće na pijaci ili u supermarketu, pranje je nezaobilazan korak. Voće i povrće, posebmo ako nije iz organskog uzgoja, često je izloženo pesticidima i drugim hemikalijama – a upravo se one najčešće zadržavaju na kori.
Kore nekih plodova poput jabuka, krastavaca i citrusa nutritivno su bogate vlaknima i antioksidansima, ali upravo tu se najčešće nakupljaju ostaci pesticida. Savjetujem pranje u hladnoj vodi uz dodatak malo sode bikarbone – to može pomoći u uklanjanju površinskih ostataka.
Na tržištu su dostupna i prirodna sredstva za pranje voća i povrća, koja nisu agresivna i ne narušavaju hranjive materije. Bitno je napomenuti i da voće treba prati neposredno prije konzumacije, kako bi se očuvali nutrijenti i svežina.
Voće je neizostavan dio uravnotežene ishrane, ali pravilnim odabirom vremena konzumacije, pametnim kombinacijama s drugim namirnicama i pravilnim pranjem – možemo iskoristiti sve njegove benefite bez neugodnih posljedica poput nadutosti ili naglih oscilacija energije.
Foto: Pixabay
Izvor: Nezavisne
