Mozak se počinje smanjivati već u tridesetima i četrdesetima, a u tom periodu već možemo imati problema sa zadacima koji zahtjevaju brzo razmišljanje ili žongliranje s više informacija u isto vrijeme. Ipak, neke se kognitivne vještine povećavaju s godinama, uključujući pristup dugoročnom pamćenju i izgradnja vokabulara.
Većina nas ne očekuje da ćemo imati istu kožu bez bora kakvu smo imali u dvadesetima ili da ćemo moći trčati onim tempom kojim smo trčali kao tinejdžeri, ali često očekujemo da naše pamćenje i druge kognitivne vještine razmišljanja ostanu iste ili barem približno iste kako se približavamo srednjim i većim godinama.
Ali promjene povezane sa starenjem su neizbježne, bez obzira utiču li na mozak ili druge organe. Međutim, iako smanjenje pamćenja i brzine kognitivne obrade mogu biti normalan dio starenja mozga, te promjene takođe mogu biti znakovi demencije ili Alcheimerove bolesti. Uočavanje razlike može biti izazovno, čak i za ljekare, naročito kada promjene mogu biti postupne i suptilne piše “Everyday Health”.
Ali saznanje o tome kako se vaš mozak normalno mijenja tokom vašeg životnog vijeka može vam pomoći da shvatite koje bi promjene u funkcionisanju mozga mogle biti važne za razgovor s doktorom.
Kako se mozak počinje mijenjati u tridesetima?
Tokom prva tri mjeseca života bebe, mozak ubrzano raste, oko jedan odsto dnevno. U dobu od jedne godine, mozak bebe je 64 odsto veći nego što je bio pri rođenju, a u dobu od 5 godina mozak je dostigao oko 90 odsto svoje veličine.
Ali, u tridesetima i četrdesetima, mozak se počinje smanjivati, a ta stopa smanjivanja raste do 60-ih godina i nakon toga. Najviše se smanjuju frontalni režanj i hipokampus koji su odgovorni za kognitivne funkcije.
Ostale promjene uključuju manje učinkovitu komunikaciju između neurona, smanjenje protoka krvi i povećanje upale.
“Ove vrste promjena mogu se povezati s fizičkim ili zdravstvenim promjenama koje se mogu dogoditi starenjem, uključujući stanja kao što su bolesti srca i dijabetes”, kaže za “Everyday Health” doktor Moli Mater, asistentica profesora psihijatrije i bihevioralnih nauka te istraživač starenja mozga na Northwestern Medicine Feinberg School of Medicine u Čikagu.
Mater dodaje da ove promjene u mozgu mogu uticati na mentalnu funkciju, čak i kod zdravih starijih ljudi bez ikakve vrste oštećenja ili demencije. Ali postoje i dokazi da mozak zadržava sposobnost mijenjanja i prilagođavanja kako starimo pa čak i poboljšanja u nekoliko ključnih područja.
Kako starimo, tako naš mozak postaje manje učinkovit
Smanjenje učinkovitosti mozga tipična je promjena povezana sa starenjem, kaže Mater.
“To uključuje razmišljanja koji zahtjevaju brzu obradu, žongliranje s više informacija u isto vrijeme i pamćenje novih informacija koje nemaju nikakvu inherentnu strukturu ili značenje. Sve su to zadaci koji su zapravo prilično složeni i zahtjevaju dosta koordinacije između različitih dijelova vašeg mozga i različitih mreža”, kaže ona.
Dodaje da postoje dokazi da vrlo postepeno opadanje u tim područjima može započeti u tridesetima osobe, iako ih osoba možda neće primijetiti još nekoliko decenija. U tom trenutku možda više neće biti tako oštroumna ili će joj stvari, koje su prije bile lake ili rutinske, postati izazovnije.
Koje su normalne promjene mozga?
Žoel Kramer, profesor neuropsihologije i direktor neuropsihološkog programa Centra za pamćenje i starenje pri USCF Weill institutu za neuronauku u San Francisku, kaže da ljudi često u srednjim godinama imaju problema sa svladavanjem nove tehnologije te računanjem u glavi.
Takođe teško pronalaze riječi za opisivanje nečega, primjera radi filma ili serije koju su gledali prošle sedmice. “Trenutno vam ne pada na pamet, ali moglo bi vam pasti na pamet 20 minuta kasnije ili tri dana kasnije. To je neuspjeh pronalaženja riječi više nego bilo šta drugo. Nije da informacije nisu pohranjene u vašem mozgu, ali bilo vam je teško učinkovito odabrati taj jedan podatak”, objašnjava Mater.
Zaboravićete zašto ste ušli u prostoriju
To je još jedna od tipičnih promjena povezanih sa starenjem. Iako može biti neugodna, ne mora biti znak kognitivnih problema. “Međutim, ako te stvari postanu vrlo česte ili ometaju vašu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, tada se trebate zabrinuti”, kaže Mater.
Ipak, razlikovanje problema povezanih sa starenjem i onih s kognicijom može biti nezgodno, jer ono što je normalno za jednu osobu, za drugu može biti znak kognitivnih problema. Ako ste zabrinuti, svakako potražite pomoć ljekara.
Neke jezičke vještine ostaju dobre ili se čak poboljšavaju
Vaša sposobnost da pristupite informacijama koje su bile pohranjene u vašem mozgu čak i jako dugo može se zapravo poboljšati, kaže Mater te se tu oslanjate na dugoročno pamćenje. Sposobnost igre riječima i rješavanje ukrštenica takođe bi mogla ostati ista ili se poboljšati.
Iako sposobnost da odmah pronađete pravu riječ može opasti, vokabular se s vremenom povećava. “Čak i kad uđemo u osamdesete, naš vokabular može nastaviti rasti”, kaže Kramer.
Bolje emocionalno blagostanje
Postoje dokazi koji upućuju na to da starije odrasle osobe (u dobu od 60 godina i više) imaju većinom bolje emocionalno blagostanje nego osobe srednjih godina ili čak mlađe odrasle osobe.
Emocionalno blagostanje je stanje dobrog mentalnog zdravlja i sposobnost da ostanete stabilni čak i u teškim situacijama.
“Neki stariji ljudi više prioriteta daju onome što im je važno. Često dolazi do poboljšanja emocionalnog funkcionisanja, a mislim da to dolazi iz povećanog životnog iskustva i mudrosti da shvatimo kako se nositi s različitim stvarima koje se pojave”, kaže Mater.
Neki s 80 i više godina imaju pamćenje kao neko puno mlađi
Mater proučava grupu ljudi koju naziva “superageri” ili “superstarci”, a radi se o ljudima koji su stariji od 80 godina, a imaju sposobnost pamtiti kao ljudi koji su najmanje 20 do 30 godina mlađi. Glavni cilj istraživanja je pronaći činioce koji bi drugima mogli pomoći da poboljšaju svoje zdravlje i jednog dana, čak potencijalno izbjegnu Alcheimerovu bolest.
Dio tog istraživanja uključuje ljude koji doniraju svoje mozgove za istraživanje nakon što umru. “Kada smo pregledali njihove mozgove pod mikroskopom, pronašli smo određene dijelove mozga koji su veći i zadržali su svoju debljinu, a zdravlje njihovih neurona je bolje od onoga što biste očekivali u vrijeme njihove smrti”, kaže Mater.
U ovom trenutku Mater i ostali istraživači nisu identifikovali jasne faktore koji se mogu mijenjati da bi imali ovu vrstu sposobnosti pamćenja. Ipak, ističe se jedna stvar, a to je da mnogi “superstarci” imaju aktivne društvene živote. “Oni su obično angažovani i uključeni u različite vrste aktivnosti ili društvenih okupljanja koja im donose užitak, društveni angažman i intelektualnu stimulaciju”, dodaje Mater.
Šta je dobro za tijelo, dobro je i za mozak
“Mnoge preporuke koje dajemo za poboljšanje zdravlja mozga u biti su iste stvari koje vrijede za cjelokupno zdravlje tijela i srca”, kaže Mater. To uključuje više kretanja i manje sjedenja, konzumiranje hrane bogate hranjivim tvarima i izbjegavanje pretjerane konzumacije alkohola ili drugih tvari.
“Osim toga, ostati angažovan, učiti nove stvari i pronalaziti načine da izazovete sebe dobre su prakse za zdravlje mozga”, kaže Mater, a prenosi “Miss7“.
Foto: Pixnio
Iuvor: Nezavisne
