Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom izjavio je u intervjuu Srni da je život pravoslavnih vjernika u Federaciji BiH veoma složen i težak i da se može govoriti o njihovoj segregaciji i diskriminaciji.
Mitropolit Hrizostom je istakao da se to odnosi na život pravoslavnih vjernika u Mitropoliji dabrobosanskoj, ali i ostalim eparhijama poput Bihaćko-petrovačke i Zahumsko-hercegovačke i primorske.
Iako je prošlo mnogo godina od završetka rata i Dejtonskog mirovnog sporazuma, on je istakao da u nekim dijelovima uopšte nije došlo do poboljšanja stanja povratnika.
– I dalje su u potpuno nezavidnoj situciji po pitanju, prije svega, nepoštovanja njihovog prava od lokalne zajednice, kantona u kojima žive i same Federacije BiH. Tako da možemo govoriti zaista o segregaciji i diskriminaciji naših pravoslavnih vjernika u odnosu prema vjernicima ostalih crkva i vjerskih zajednica – rekao je mitropolit Hrizostom, ukazujući na kršenje osnovih ljudskih, nacionalnih i vjerskih prava.
On je naveo da je, nažalost, kada god je Srpska pravoslavna crkva pokušavala nešto da promijeni ostajala potpuno ignorisana i pred zatvorenim vratima lokalnih zajednica i institucija.
– Na lokalu ima negdje u nekim mjestima pomaka. Istakao bih kao dobar primjer Travnik, gdje postoji dobar, može se reći djelimično dobar i korektan odnos lokalne zajednice prema našim vjernicima koji su ostali u tom gradu, za razliku od drugih prostora gdje smo potpuno isključeni, ignorisani i na marginama realnosti lokalnih zajednica FBiH – rekao je mitropolit Hrizostom.
On je naveo da to posebno teško jer se u medijima govori o primjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma i aneksa o pravu povratka svih na svoje.
– U Republiku Srpsku se vratilo toliko izbjeglica na njihova vjekovna ognjišta u sela i gradove da je to neuporedivo u odnosu na ono što imamo u FBiH, gdje su srpska sela još potpuno zapostavljena i devastirana kao što su bila 1995. i 1996. godine. Da, mnogi ljudi još nemaju ni vode niti struje, odnosno, osnovnih uslova za opstanak na svojim ognjištima. To je tužna i ružna slika naše realnosti – rekao je mitropolit Hrizostom.
On je podvukao da je po tom pitanju u FBiH na djelu potpuna diskriminacija i segregacija politička kada su u pitanju pravoslavni Srbi i njihova prava na opstanak, život i obnovu njihove porušene imovine, koja je devastirana više poslije rata nego u samom ratu.
OBNOVLjENA 32 HRAMA
Mitropolit Hrizostom je rekao da su u FBiH u potpunosti obnovljena 32 hrama, a tri su u procesu obnove, među kojima je manastir Udrim kod Zavidovića, koji je porušen prije skoro 300 godina.
– Što se tiče hramova, možemo reći da se dosta obnovilo, prije svega u FBiH zahvaljujući ljudima i prognanicima, izgnanicima sa njihovih ognjišta koji su rebnovali i dalje rebnuju za svoje crkve, svetinje i groblja, manastirišta, crkvišta, kapele. Oni se najviše okupljaju oko svojih starih crkava u selima i parohijama – rekao je mitropolit Hrizostom.
Kad je riječ o crkvi na Kupresu u selu Donje Vukovsko, mitropolit je pojasnio da još nije počela obnova zbog velikih problema sa samim objektom koji je prilično potrešen zemljotresom.
– Imamo velikih problema sa crkvom u Donjem Malovanu, ali pokušavamo i to da pokrenemo sa mrtve tačke i, ako Bog da, i to će uskoro da bude – rekao je mitropolit Hrizostom.
On je rekao da je pomoć uvijek dobrodošla za obnovu crkava i njihovo održavanje, prije svega da se pomogne obnova i održavanje grobalja, grobljanskih kapela i ostalih objekata koji nisu samo crkve i hramovi, nego i parohijski domovi koji su još devastirani.
NEDOVOLjNA SARADNjA MEĐU VЈERSKIM ZAЈEDNICAMA
Kad je riječ o saradnji među vjerskim zajednicama, mitropolit Hrizostom je ocijenio da je, i pored Međureligijskog vijeća BiH, ona nedovoljna ili čak slaba.
– Moramo konstatovati da, ipak, postoji velika stagnacija naših odnosa između crkava i vjerskih zajednica. Sigurno da tome doprinose neka dešavanja i odnosi koji baš nisu primjereni drugim vjerskim zajednicama kada je u pitanju uvažavanje i poštovanje jedni drugih – rekao je mitropolit.
NIŠTA NIЈE UČINjENO NA POVRATU IMOVINE SPC
Mitropolit dabrobosanski Hrizostom rekao je da u FBiH, nažalost, ništa nije učinjeno na povratu imovine SPC.
– Samo govorim u ime Mitropolije dabrobosanske SPC da mi ovdje nemamo nikakvih pomaka po tom pitanju jer se uvijek to područje pokriva izgovorom da nema zakona o restituciji – rekao je mitropolit dabrobosanski.
On je podsjetio da je Mitropolija dabrobosanska zajedno sa ostalim vjerskim zajednicama još 2005. odnosno 2006. godine u vidu prijedloga pripremila nacrt zakona o restituciji i još tada ga predala Predsjedništvu BiH na razmatranje i dalju proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH.
– Međutim taj prijedlog zakona koji smo mi pripremili zajednički – sve crkve i vjerske zajednice – je nestao. Znači ne postoji dobra volja niti namjera da se bilo šta pomjeri u Sarajevu, naročito u FBiH kada je u pitanju SPC, ne znam za druge – rekao je Hrizostom.
On je naveo da su druge vjerske zajednice dobile sve, ne ulazeći u razloge kako je to urađeno i na kojim zakonskim osnovama.
– Ali, nas to vrijeđa i čini baš posebno osjetljivim… Ne možemo poštovati i podržavati takvu segregaciju vlasti prema crkvama i vjerskim zajednicama kada je u pitanju povrat crkvene imovine – rekao je mitropolit Hrizostom, podsjetivši da slučaj Bogoslovije u Sarajevu godinama stoji neriješen.
Mitropolit Hrizostom smatra da je to igranje sa SPC i njenim pravima, poručišvi da se od tog prava nikada neće odustati.
– Nadam se da će približavanje Evropskoj uniji da doprinese da vlast BiH, prije svega grad Sarajevo, Kanton Sarajevo i FBiH vrate imovinu SPC ne samo ovdje u Sarajevu nego na cijelom području FBiH – rekao je mitropolit Hrizostom, podsjetivši da je u Republici Srpskoj pitanje imovine riješeno donošenjem Zakona o restituciji.
Mitropolit Hrizostom je podsjetio da je bivši visoki predstavnik Volfgang Petrič poništio taj zakonski akt i tražio da se zakon donese na nivou BiH.
OBILjEŽAVANjE 150 GODINA SABORNOG HRAMA – PODSЈEĆANjE NA ISTORIЈU SRBA
Kad je riječ o obilježavanju godišnjica hramova, crkava i drugih vrlo značajnih datume iz prošlosti, mitropolit Hrizostom je rekao da se to čini u funkciji podsjećanja na istoriju Srba na ovim prostorima.
– To je prije svega u funkciji podsjećanja nas samih na to što mi jesmo, ali, istovremeno, podsjećanje i drugih koji s nama i oko nas žive da znaju šta smo i ko smo konkretno u Sarajevu, pa i šire. Saborna crkva u Sarajevu ove godine obilježava 150 godina od osvećenja crkve, a 160 godina od osvećenja temelja – rekao je mitropolit dabrobosanski.
On je istakao da je riječ o dva bitna jubileja koji podsjećaju da je SPC za vrijeme Otomanske imperije dobila pravo da podigne jednu veliku, veličanstvenu crkvu u sred Sarajeva.
– To je Saborna crkva. Temelji su osveštani 1862. godine, a 1872. godine je crkva završena i osvećena. To je bila realna politika ondašnje Otomanske imperije koja je bila primorana poslije Pariske konferencije da da pravo hrišćanskim narodima da grade bogomolje, crkve i da imaju ista vjerska prava. Vodila se velika borba 50 godina i više oko reforme Otomanske imperije, koja je prije toga isključivala mogućnost da Srbi i rimokatolici, Јevreji manje, mogu da prave bogomolje – rekao je mitropolit Hrizostom.
On je podsjetio da je, zahvaljujući tadašnjoj mudroj politici, koja je nastala kao posljedica dogovora u Parizu, sultan dozvolio da se gradi i osvešta crkva u Sarajevu.
– Saborna crkva je materijalni spomenik naše borbe i našeg postojanja u Sarajevu. To je vrlo važno jer Saborna crkva, kao i Stara crkva na Baščaršiji, te Preobraženjska crkva u Pofalićima, koja je najmlađa, jednostavno predstavljaju svijest sarajevskih Srba koji ove bogomolje nose u svojim dušama i svijesti ma gdje bili – rekao je mitropolit Hrizostom.
Mitropolit dabrobosanski je napomenuo da je sjećanje na 150 godina trajanja i svjedočenje Saborne crkve veoma bitno kako za svakog pravoslavnog Srbina tako i za svakog građanina koji ima poštovanje prema vrijednosti i ulozi koju je ova bogomolja imala u proteklih vijek i po u Sarajevu.
Foto: srna.rs
Izvor: SRNA
