Neobično voće koje neodoljivo podsjeća na male ovalne narandže u supermarketima ili pijacama sigurno je privuklo vašu pažnju. Riječ je o kumkvatu čija je postojbina u dalekoj Kini, a sada se može naći i na krajnjem jugu Srpske, u Trebinju gdje ova voćka dobro uspijeva.

Kumkvat, ili fortunela, kako je još zovu, vrsta je citrusnog voća veoma slatkastog okusa, specifičnog izgleda i načina konzumiranja.

Malo zimzeleno drvo porijeklom je iz Kine. Razgranate zelene krošnje lijepih i mirisnih cvjetova, puna zdravih “zlatnih” plodova, ova biljka može imati i dekorativnu ulogu.

Dragan Šarenac u kućnom dvorištu već desetak godina uzgaja jedno stablo kumkvata.

– Prvi put sam vidio ovu voćku u zimskom periodu, bila je sa plodovima i jako mi se to svidjelo. Poželio sam da imam tu voćku u svom dvorištu, prije svega zbog dekoracije jer prelijepo izgleda, pogotovo u zimskom periodu kada je vegetacija oskudna, zaista je to pravi ugođaj za oči i dušu – rekao je Šarenac.

Plodovi svojim izgledom podsjećaju na male narandže, a za razliku od narandže jede se sa korom, koja takođe ima prijatan, malo gorkast ukus.

“Zlatni” plodovi su prava riznica hranjivih materija.

– Kumkvat pripada porodici agruma, jede se sa korom. Ukus je slatkokiselkast, plodovi su jako zdravi, osvježavajući – istakao je Šarenac.

Postojbinu Kinu, odakle potiče, ova biljka može zamijeniti našim predjelima. Klima i zemljište odlični su za gajenje ovoga voća. Јednostavno je za uzgoj, otporno na niske temperature, kaže agronom Rade Pejović.

– Kumkvat se sadi u proljeće kada prestanu kasni proljetni mrazovi. Cvjeta u aprilu i maju, samooplodna biljka, sazrijeva u novembru i decembru. Plodovi mogu ostati na stablu još neko vrijeme da budu ukusni i kiselkasti – objasnio je Pejović.

Kumkvat ne zahtjeva neke specijalne uslove za uzgoj, ali ipak moramo provesti određene agrotehničke mjere. Rezidba zahtjeva zalijevanje tokom ljeta.

Ovo voće, kao i većina citrusa, sadrži veliku količinu vitamina C, A i E.

Postoje mnoga ljekovita svojstava ovg dragocjenog voća – jača imunitet, pomaže kod dijabetesa, poboljšava kardiovaskularni sistem.

– Usput sam saznavao i o ljekovitim svojstvima. Ne znam da li postoji uopšte i ljekovitije voće, da je tako bogato raznm vitaminima i mineralima, visoke količine kalcijuma,kalijuma, i gvožđa. Dobro je za liječenje i prevenciju raznih oboljenja, podiže imunitet, dobar je za osteoporozu, regeneraciju kože, a preporučuju ga i dijabetičarima – naglasio je Šarenac.

Zlatni plodovi kumkvata možda nisu našli mjesto u našim vrtovima ili balkonima koliko bi trebali. Ovo je ujedno i ukras balkona ili dvorišta, ali i ukusna i zdrava voćka.

– Јa bih preporučio svima ko ima parče zemljišta u bašti ili na balkonu, da posadi ovo dragocjeno drvo, da ima kvalitetne i ljekovite plodove – rekao je Pejović.

Možda baš ova priča inspiriše nekoga da zasdi ovo dragocjeno stablo.

Foto: rtrs.tv

Izvor: RTRS


Prethodni članakDončić ne može sam, Marjanović i Bjelica “zaboravljeni” (VIDEO)
Naredni članakĐurić: U optužnicu Mahmuljinu uvrstiti zločin nad prnjavorskim borcima