Informatička pismenost, podrazumijeva razne segmente korišćenja kompjutera i tehničkih uređaja, kao i same spoznaje resursa na Internetu u sklopu privatnog i poslovnog dijela naše svakodnevnice. Da li smo svjesni rizika i opasnosti koje vrebaju na Internetu? Možemo li spriječiti problem ili smanjiti potencijalnu štetu koja vreba iza Internet ćoška?
Odgovor je potvrdan. Da!
Svima već poznata činjenica, Internet je javno dostupna globalna mreže, koja povezuje razne tehničke uređaje koji međusobno razmjenjuju informacije.
U momentu kad je Internet postao javno dostupna mreža, dobili smo beskonačne mogućnosti u vidu komunikacije, edukacije, razvijanja poslovanja, novih radnih mjesta, igara, zabave i slično.
Rapidan rast Interneta, doveo nas je u situaciju da ne možemo zamisliti jedan dan naše svakodnevice bez korišćenja ovog, možemo slobodno reći, fundamentalnog alata u 21. vijeku.
Novonastala situacija, prouzrokovana globalnom pandemijom, uzrokuje određene promjene u društvu, koja se manifestuje na svakodnevni život.
Nažalost, osobe koje su ranije koristile mogućnosti Interneta kako bi prevarile ili zaradile novac na nezakonitim radnjama, dobili su dodatni vjetar u leđa jer činjenično stanje pokazuje da je on line način rada zastupljen od školstva, slobodnog vremena, radnih procesa, definitivno najizglednija opcija koja će još više razvijati u budućnosti.
Pođimo od najmlađih. Kompanija McAfee (anti-virus poslovanje) otkriva da je skoro 80% djece starosti ispod 5 godina koristi Internet, a 90% koristi prije adolescencije. Zatim, istraživanja otkrivaju visok procenat 70% tinejdžera kriju svoje onlajn „ponašanje“ od roditelja.
Zadatak svih nas kao roditelja, sigurno je edukacija naše djece i neizbježni nadzor. Povećana aktivnost na Internetu podržava dječije učenje, socijalizaciju i raznu igru, ali ih istovremeno izlaže pojačanom riziku. Svake godine, širom svijeta, obilježava se Dan sigurnijeg Interneta.
Cilj je što veća edukacija o svim potencijalnim zamkama i opasnostima prilikom korišćenja Interneta. Microsoft je sproveo anketu na više od 16.000 ljudi širom svijeta, gdje su otkrili kako su najranjiviji, upravo mladi korisnici.
Sugestije i prijedlozi su mnogi, od toga da naglasimo da se ne ostavljaju brojevi telefona, opreznost na chatu, da se ne odgovora na sve poruke koje pristignu i mnogi drugi.
Obavezno je korišćenje antivirusnih programa renomiranih svjetskih kuća kao što su Kaspersky, McAfee, Cisco i drugih.
U našoj zemlji postoje operateri, koji takođe, nude u sklopu svojih usluga određene zaštite renomiranih kompanija, gdje možete odabrati određenu sigurnosnu alatku koja će zaštiti Vas i porodicu prilikom izlaska u virtuelni svijet.
Obzirom na pandemiju, sve veći broj je i on line shop radnji u kojima kupujemo odjevne predmete putem Interneta. Ovaj model kupovine od pocetka pandemije, zastupljeniji je nekoliko stotina procenata u odnosu na proslu godinu. Kao rezultat toga, vodeće kompanije iz oblasti onlajn kupovine bilježe sve veći rast tzv. phishing napada.
Moramo znati da bilo koja poruka koja nam stigne, i jos ako nam se ucini da je vise nerealan sadrzaj u smislu pogodnosti i cijena koje nam nude, bolje da ne otvaramo.
Pritisak u poslovnom svijetu nosi još više rizika i opasnosti.
Sajber bezbijednost, kao u privatnom životu, više ne može da se posmatra odvojeno od bezbijednosti u realnom svijetu. Šteta koja nastane kao rezultat ugrožavanjem bezbijednosti rada na Internetu ili samih elektronskih podataka vrlo je opasna i stvarna.
U komšiluku, u Srbiji, krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka, prema Krivičnom zakoniku Republike Srbije uključuju: oštećenje računarskih podataka i programa, računarska sabotaža, pravljenje i unošenje računarskih virusa, računarska prevara, neovlašćeni pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži i elektronskoj obradi podataka, sprječavanje i ograničavanje pristupa javnoj računarskoj mreži i neovlašćeno korišćenje računara ili računarske mreže.
Evropska unija propisuje određene regulative. Direktiva o e-privatnosti i opšta odredba o zaštiti podataka osiguravaju pravni okvir za sigurnost digitalne privatnosti za sve građane EU.
Trenutno je evropska organizacija za sajber bezbjednost (ESCO) sprovela tzv. COVID-19 Cyber Security Response Package, u kojem objedinjuje brze odgovore iz sfere evropske sajber bezbjednosne zajednice.
Kompanije izdvajaju ogromne količine novca na mrežne sigurnosne sisteme kao i na sisteme za kontrolu pristupa. Samo jedan uspješan sajber napad, može prilično da ugrozi bilo koje preduzeće ili veću kompaniju i da se manifestuje kroz finansijske gubitke koji su odmah odrazavaju na reputaciju.
Zvuči pomalo surovo, ali stručnjaci i istraživanja za sajber bezbjednost, pokazuju da je čovek najveća prijetnja svakom sistemu!
Iz ove teze i argumenta, proizilazi samo jedno, a to je, adekvatna obuka zaposlenih. Usvajanje i primjenu bezbjednosne kulture i pravila. Spomenućemo jednu od najčešćih problematičnih pojava: otvaranje mejlova.
Zaposleni, jednostavno, moraju znati da nikako ne otvaraju sve pristigle e-poruke, a naročito koje djeluju i najmanje sumnjivo jer su već u tzv. phising i malware napadi, a mi prilikom otvaranja ove vrste poruka, nismo ni svjesni šta se pozadinski dešava.
Postavljanje ličnih šifri, koje koristimo moraju biti jedinstvene, za svaki servis i da ih često mijenjamo, uz obaveznu npr. kombinaciju brojeva, velikih i malih slova. Sva preduzeća treba da kontrolišu pristup sistemima i uređajima.
Ukoliko radnik zadužuje laptop uređaj, velika je vjerovatnoća da može biti ukraden. Poslije ove spoznaje, pitanje je šta se može desiti sa sadržajem na ukradenom uređaju. Svaki zaposleni treba da ima i svoje korisničke kredencijale za vrstu posla u domenu svoga radnog mjesta za koje je odgovoran.
Potrebno je zaštiti i tehnički dio opreme odnosno mašine i sistem aktuelnim verzijama bezbjednosnih softvera, kao sto su antivirus, zatim, obavljati stalna ažuriranja na najnovije verzije svih softvera, uključujući operativne sisteme i pregledače.
Neophodan je blagovremeni bekap svih podataka podataka. Aktivnost bekapovanja na ličnom nivou radnika, najčešće se ogleda u tome da planiramo svaki naredni mjesec bekapovati podatke i tako u nedogled. Prolaze mjeseci, a i godine, a backupa teško ko može i da se sjeti da je odradio.
Krucijalna komponenta zaštite je upotreba firewall-a, za sva preduzeća i njihove mreže. Ovo je veoma važna uloga i to sva preduzeća najčešće koriste.
Jedna od preporuka, svakako je obraćanje većim sistemima za pomoć, gdje možemo držati naše podatke, tehničke resurse i povjeriti visoko stručnim licima kojima je u opisu posla da čuvaju i štite naše poslovne podatke.
Vraćamo se na početak, edukacija svakog od nas je najvažniji faktor u Internet svijetu. Koliko je do nas, moramo biti spremni da naučimo i da se pridržavamo.
Nemojte da ponesemo privatni USB stik, koji je prethodno razmijenilo vise članova porodice na raznim mjestima i smjestivši se u radnu stolicu, “ubodemo” u poslovni računar ovaj isti USB stik. A, nakon toga…
Srđan Bjelić je rukovodilac Službe za poslovne korisnike i biznis rješenja u kompaniji Blicnet d.o.o. Banja Luka. Učestvovao je u realizaciji i implementaciji mnogih projekata i rješenja u privatnom i javnom sektoru.
Foto: Philipp Katzenberger/Unsplash
Izvor: Nezavisne
