Moždani udar je jedno od najčešćih oboljenja na svjetskom nivou, a mogu ga uzrokovati brojne loše navike, poput pušenja, neumjerenosti u jelu i piću, nedovoljno fizičke aktivnosti itd. Upravo zbog toga je potrebno prepoznati uzroke nastanka rizika, te djelovati na vrijeme. U nastavku teksta možete pročitati nekoliko savjeta kako da spriječite nastanak moždanog udara.
Zašto je bitna prevencija?
Prevencija označava korake koji se preduzimaju da bi se spriječio nastanak moždanog udara, a dijeli se na primarnu i sekundarnu prevenciju. Primarna prevencija obuhvata prevenciju kod zdravih osoba koje još nisu dobile moždani udar, dok sekundarna označava identifikaciju osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara, te liječenje bolesnika koji su ga već preboljeli, a sve s ciljem da bi se spriječio nastanak novog udara.
Važno je identifikovati uzroke rizika za nastanak moždanog udara, koji se dijele na:
* Oni na koje se ne može uticati, a to su starosna dob, pol, genetika, moždani udar u porodičnoj anamnezi, prethodni moždani udar i/ili TIA
* Oni na koje se može uticati:
– povezani sa stilom, odnosno načinom života, što podrazumijeva pušenje, fizičku neaktivnost i gojaznost, nezdravu ishranu, hormonsku terapiju…
– bolesti i bolesna stanja, poput hipertenzije, srčanih bolesti, povišenog holesterola, dijabetesa…
* One na koje se možda može uticati, kao što su migrena, metabolički sindrom, alkoholizam, zloupotreba droga, hiperhomocistinemija, povišen lipoprotein, hiperkoagulabilnost, upala i infekcija, te stres.
Na šta se može uticati?
Hipertenzija – Liječenje povišenog krvnog pritiska znatno smanjuje rizik od moždanog udara. Zato je potrebno održavati vrijednosti krvnog pritiska nižim od 140/90 mmHg. Ako je prisutan i neki drugi činilac rizika, poput dijabetesa, tada krvni pritisak treba održavati nižim od 130/80 mmHg.
Pušenje povećava rizik za nastanak moždanog udara, a pogotovo ako se konzumira u većoj količini. Takođe se preporučuje izbjegavanje prostorija u kojima je pušenje dozvoljeno.
Dijabetes – Kod osoba sa šećernom bolešću utvrđena je dvostruko veća smrtnost nakon moždanog udara u odnosu na osobe koje ne boluju od ove bolesti. Zbog toga se kod osoba koje imaju dijabetes preporučuje redovna kontrola krvnog pritiska i liječenje hipertenzije lijekovima iz grupe ACE-inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora.
Povišen holesterol – Postoji veza između povišenih vrijednosti holesterola i učestalosti moždanog udara. Holesterol se u tijelo može unijeti određenim namirnicama, naročito životinjskih izvora, poput mesa i punomasnih mliječnih proizvoda. Zajedno sa mastima i kalcijumom, holesterol se nakuplja na zidovima arterija, što izaziva suženje krvnih sudova i može dovesti do moždanog udara.
Ishrana može uticati na krvni pritisak, koji je glavni modifikujući faktor rizika za nastanak moždanog udara. Povećan unos soli, nizak unos kalijuma, prekomjerna tjelesna masa i pretjerano konzumiranje alkohola mogu povisiti krvni pritisak, a time i rizik od nastanka moždanog udara.
Kako da smanjite rizik od moždanog udara?
Savjet je da se držite sljedećih uputstava:
Kontrolišite krvni pritisak – Češće kontrolišite svoj krvni pritisak, a ukoliko je povišen, slijedite uputstva ljekara kako da ga snizite. Liječenjem povišenog krvnog pritisak smanjujete rizik, kako za moždani udar, tako i za bolesti srca.
Prestanite pušiti – Pušenje je povezano s rizikom razvoja moždanog udara, a neka istraživanja su pokazala da je rizik niži kod osoba koje su prestale pušiti unazad dvije do pet godina u odnosu na nepušače.
Redovno vježbajte – Svakodnevno sjedenje počinje još od rane mladosti, pa se savjetuje da vježbanjem jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, te održavate svoju težinu, a uz to ćete se osjećati bolje i ljepše. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog pritiska, začepljenja krvnih sudova, bolesti srca i šećerne bolesti. Fizička aktivnost, kao što je brzo hodanje, vožnja bicikla i plivanje, smanjuje rizik od moždanog udara i bolesti srca.
Hranite se zdravo – Birajte, pripremajte i jedite hranu koja ima niži udio masnoća životinjskog porijekla, zasićenih masnih kiselina i holesterola. Izbjegavajte hranu bogatu koncentrisanim ugljenim hidratima, poput kolača, alkohola, a povećajte unos povrća, voća i ribe.
Kontrolišite šećernu bolest – Ukoliko se ne liječi, šećerna bolest može oštetiti krvne sudove u tijelu i tako izazvati začepljenja koja predstavljaju jedan od rizičnih faktora za razvoj moždanog udara.
Foto: Freepik/rawpixel.com
Izvor: Nezavisne
