Za migrantski talas od nekoliko miliona ljudi nije spremna ni Evropska unija, a kamoli BiH. Upozoravao sam da nam se može dogoditi kataklizmični scenario – da Turska pusti migrante prema Evropi u nevjerovatno velikim ciframa. Nažalost, to se dešava ovih dana i vjerujem da je to trenutno najveći bezbjednosni izazov za BiH, ističe Radončić.
BiH prijeti ekstremno teška bezbjednosna i humanitarna kriza, ukoliko se obistine procjene da bi dnevno moglo da pristiže 10.000 migranata ako Turska otvori svoje granice, ocijenio je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Fahrudin Radončić.
On je u intervjuu Srni rekao da za takav migrantski talas, mjeren sa nekoliko miliona ljudi, nije spremna ni EU, a kamoli BiH.
“Kada sam imao intervju pred komisijom za izbor novog Savjeta ministara, skrenuo sam pažnju poslanicima da nam se može dogoditi kataklizmični scenario, da Turska pusti migrante prema Evropi i to u nevjerovatno velikim ciframa. Nažalost, to se dešava ovih dana i vjerujem da je to trenutno najveći bezbjednosni izazov za BiH”, istakao je Radončić.
On je naveo da se BiH jedino može osloniti na solidarnost zemalja EU u smislu povećanja budžeta za policijske agencije, te apelovao i na humanitarni aspekt EU.
TEMATSKA SJEDNICA SAVJETA MINISTARA O MIGRANTSKOJ KRIZI
Radončić je najavio tematsku sjednicu Savjeta ministara o problemu migrantske krize, ocijenivši da je ono što BiH sama trenutno može preduzeti premještanje graničnih policajaca sa granice sa Hrvatskom na istočnu granicu.
“Podići ćemo kvote kada je riječ o agencijama BiH. Mislim na Agenciju za istrage i zaštitu /Sipa/ i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, da i one participiraju sa svojim pripadnicima. Takođe, i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, a vidjećemo i sa ostalim kantonalnim i entitetskim policijama šta oni mogu uraditi”, rekao je Radončić.
Prema njegovim procjenama, najezda migranata se dešava zbog odluke koja nije zasnovana na dogovoru između EU i Turske, a migranti služe kao vrsta vojnog sredstva.
“EU će učiniti sve da zaštiti svoje granice i ona ima mehanizme. Vidjeli ste da Grčka izvodi vojne vježbe, Hrvatska ima odluku da može vojsku poslati na granice. Bojim se jedne veoma opasne situacije po nas, da će EU naći načina da zaštiti svoje granice, ali da će onda taj ogromni migrantski talas preko Srbije doći u BiH”, istakao je Radončić.
NAJVEĆI KRIVAC PRETHODNI SAZIV SAVJETA MINISTARA
On navodi da je Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara preduzelo sve raspoložive mjere, ali da najveću krivicu vidi u prethodnom sazivu Savjeta ministara jer BiH od velike migrantske krize prije četiri ili pet godina nije uradila ništa.
“Nije promijenjen nijedan zakon, ni podzakonski akt, Savjet ministara u tom sazivu je potpuno spavao. Nije zaposlen nijedan novi granični policajac, a nedostaje ih 1.200, nije zaposlen nijedan čovjek u Službi za poslove sa strancima i mislim da je riječ o nenadoknadivom faktoru zvanom izgubljeno vrijeme”, upozorio je Radončić.
BEZBJEDNOSNI IZAZOV I POVRATAK DRŽAVLJANA BiH SA STRANIH RATIŠTA
Pored migrantske krize, kao najveći bezbjednosni izazov za BiH Radončić vidi i povratak državljana BiH sa stranih ratišta.
“Riječ je o našim građanima koji su napravili stravičnu grešku i prema društvu i prema svojim porodicama i otišli su da ratuju na stranim ratištima”, napomenuo je Radončić.
On je optimističan da će proces deradikalizacije i resocijalizacije lica vraćenih sa stranih ratišta dati pozitivne rezultate.
“Svi koji se vrate, a neki su se već vratili, odgovaraće u skladu sa zakonima BiH. Ja sam razgovarao sa članovima njihovih porodica. Porodice su svjesne da su oni napravili strašne stvari i da će krivično odgovarati, a i same porodice nude da budu dio te deradikalizacije”, navodi Radončić.
On smatra da je, pored sociologa i psihologa, u proces deradikalizacije neophodno uključiti i lokalne vjerske autoritete Islamske zajednice.
“Uvjeren sam da, uz rad naših nadležnih institucija, ne treba biti pesimista. Moramo se boriti za te ljude i tu djecu i da ih vratimo normalnom životu”, ističe Radončić.
Na pitanje kako ocjenjuje kompetentnost bezbjednosnih struktura BiH, ako je biranje kadra često više pitanje dnevnopolitičke matematike nego struke, Radončić je rekao da bezbjednosne agencije u BiH rade dobro, s obzirom na to sa kakvim se problemima susreću.
“Nemamo terorističkih akata, nemamo ozbiljnog ugrožavanja javnog reda i mira, a to znači da ljudi na nivou i entitetskih i agencija BiH rade dobro svoj posao”, smatra Radončić.
IMENOVANJA DIREKTORA SIPE I OBA BiH
Govoreći o imenovanjima direktora Sipe i Obavještajno-bezbjednosne agencije /OBA/ BiH, Radončić je rekao da se, što se tiče bošnjačke strane, izbor direktora Sipe veže za izbor direktora OBA.
“Kada budemo dobili te kandidate, moći ćemo konkretno da se izjasnimo o svakom”, rekao je Radončić.
Radončić je naveo da OBA nije u nadležnosti Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara, ali da je po njemu najvažnije da ta agencija veoma dobro radi svoj posa. “To je i mišljenje međunarodnih partnera”, rekao je Radončić.
Na pitanje da prokomentariše informaciju da i dalje aktuelni direktor OBA Osman Mehmedagić nema validnu diplomu o završenom fakultetu, odnosno da je student treće godine fakulteta u Travniku, Radončić je rekao da tim pitanjem treba da se bave nadležna tijela.
“U tim kvalifikacijama da li on ima taj nivo školske spreme ili drugi – mi ne treba da učestvujemo. To treba da uradi Upravno-izvršni odbor za imenovanje, to je na Savjetu ministara”, smatra Radončić i dodaje da “vjeruje da će Mehmedagić i dalje ostati direktor OBA BiH”.
Foto: rtrs.tv
Izvor: SRNA
