Dok su prethodnih godina u inostranstvo uglavnom odlazili nezaposleni, u posljednje vrijeme sve više je ljudi koji, iako imaju posao, napuštaju Republiku Srpsku.
Razlog su, prije svega, niske zarade i činjenica da mnogi, iako se godinama vode da rade, nisu prijavljeni. U ovakvoj situaciji, ma kolika da im je plata, radnici ne mogu da dignu kredit i riješe stambeno pitanje.
Među onima koji su otišli u bijeli svijet, gdje mjesečno zarađuju i po 2.000 eura, nisu rijetki ljudi koji su bili spremni da za platu od nekih 500-600 eura, i prijavu, ostanu u Republici Srpskoj.
Marko V, zidar iz Banjaluke, koji je prije par mjeseci otišao u Sloveniju, priznaje za “EuroBlic” da bi ostao samo da ga je gazda prijavio i dao nešto veću platu.
”Radio sam za 850 KM, što je, s obzirom na plate u građevinarstvu, dobra plata. Do nje sam dogurao zahvaljujući tome što sam dobar i vrijedan majstor, što ni moj gazda nije sporio. Međutim, nisam bio prijavljen, tako da me ubijala neizvjesnost šta će biti sutra. Kad sam shvatio da od prijave neće biti ništa prihvatio sam ponudu u Sloveniji, gdje zarađujem 1.500 eura. Ipak, da sam bio prijavljen i da mi je plata bila bar 1.000 KM ni na pamet mi ne bi palo da idem bilo gdje”.
I u Savezu sindikata RS naglašavaju da je svaka plata ispod 1.000 KM nedovoljna za pristojan život, zbog čega ljudi odlaze u inostranstvo. Riječ je o svoti dovoljnoj taman da se plate režije, kupi dovoljno hrane i obezbijedi tekuće održavanje domaćinstva.
Statistički podaci više su nego poražavajući, s obzirom na činjenicu da za platu ispod 1.000 KM radi čak 75 odsto radnika, što znači da tek svaki četvrti može da se pohvali tolikim ili nešto većim primanjima.
S druge strane, neke analize su pokazale da u RS oko 80.000 ljudi radi na crno, te da, od ukupnog broja onih koji su prijavljeni, skoro četvrtina muku muči s neredovnom isplatom plata i uplatom doprinosa.
Demograf Stevo Pašalić rekao je da je od 1991. godine iz Republike Srpske otišlo 355.000 njenih građana, te da smo u ovom periodu po osnovu negativnog prirodnog priraštaja izgubili 45.000 ljudi.
„Činjenica je da naši građani masovno odlaze u inostranstvo. Međutim, posebno je alarmantno to što sa ovih prostora idu ljudi između 20 i 40 godina, koji su u zenitu radne i reproduktivne sposobnosti“, kazao je Pašalić.
Izvor: Blic
