BANJALUKA – Gorivo na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj poskupjelo je za dva do pet feninga i ako se izuzmu akcize, to je drugo povećanje cijena u posljednja tri mjeseca, a potrošači su sada u strahu od talasa poskupljenja životnih namirnica, jer su distributeri nafte korigovali cjenovnike.

“Rafinerije su podigle cijene zbog kretanja cijena barela na svjetskom tržištu. Barel nafte sada je gotovo 80 dolara i, ako se nastavi rast cijene nafte na svjetskom tržištu, mogu se očekivati i ponovna poskupljenja”, rekao je Zoran Berak, sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske, dodajući da je povećanje cijena minimalno.

Takođe, naglašava da su poskupljenja goriva u Federaciji BiH daleko veća te da je, mimo akciza, cijena već jednom povećana za deset feninga i da ima zahtjeva za ponovno povećanje za još toliko.

U pokretima potrošača u Republici Srpskoj naglašavaju da je, kako kažu, preko noći došlo do minimalnog povećanja cijena nafte i da je gorivo u odnosu na početak godine poskupjelo za oko 30 feninga, što će se sasvim sigurno odraziti na cijene ostalih proizvoda i usluga.

“Sve ide na teret potrošača. Kada su u pitanju cijene naftnih derivata, najgore je što od strane države nismo zaštićeni. Distributeri cijene povećaju preko noći i neke životne namirnice su već poskupjele, a u narednom periodu mogu se očekivati još više cijene robe”, rekao je Slaviša Kajkut, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija”.

Mada je teško prognozirati, mišljenja su da u narednom periodu neće doći do drastičnog povećanja cijena barela nafte na svjetskom tržištu i to prije svega zbog globalnih geopolitičkih odnosa i činjenice da Americi, ali i mnogim drugim velikim zemljama, ne odgovara viša cijena nafte, jer u tom slučaju jača ekonomija Rusije.

Rade Šegrt, urednik portala Udruženja ekonomista SWOT, kaže da su posljednja povećanja cijena na svjetskom tržištu posljedica odnosa, prije svega, Amerike i Irana, ali i kriza koje vladaju u naftom bogatim područjima.

“Distributeri nafte cijene koriguju naviše odmah nakon što one porastu na svjetskom tržištu, iako imaju zalihe, a sa druge strane, kada dođe do smanjenja tih cijena na globalnom tržištu, sa korekcijom naniže čekaju veoma dugo”, rekao je Šegrt.

Cijena barela nafte na svjetskom tržištu prošle sedmice bila je oko 76 dolara, a već juče je iznosila 80,12 dolara i prvi put od 25. novembra 2014. godine premašila je granicu od 80 dolara. Posljednje povećanje cijena dogodilo se nakon što su objavljene statistike o zalihama nafte u SAD, koje se već drugu nedjelju zaredom smanjuju. Postoje i razmišljanja da će cijena barela na svjetskom tržištu blago rasti sve do zvaničnog sastanka ministara zemalja članica OPEC-a, koji bi trebao da bude održan krajem juna. Na tom sastanku biće poznato da li će i poslije 2018. godine biti produžen Sporazum o smanjenju obima proizvodnje nafte, što će sasvim sigurno uticati na cijene. Inače, zemlje OPEC-a posljednjih mjeseci smanjile su proizvodnju nafte, a sa povećanjem proizvodnje gotovo je sigurno da će doći do pada cijena na svjetskom tržištu.

(Nezavisne)

Prethodni članakŠta sadrži Davorova prijava
Naredni članak25 godina od smrti sarajevskog Romea i Julije: Niko se nije tako volio