BANJALUKA, SARAJEVO, Značajan dio nadležnosti Agencije za bankarstvo RS biće prenesen na Centralnu banku BiH ako Vlada Srpske prihvati zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kojim je, između ostalog, predviđeno da Odbor za superviziju BiH bude vrhovno tijelo za planiranje, nadzor i izvještavanje o superviziji banaka.
Odboru za superviziju pri Centralnoj banci BiH, koji čine predstavnici entitetskih agencija i CB, bile bi proširene nadležnosti na osnovu memoranduma koji je sastavni dio dokumenta „AID Memoire“ o kojem je razgovarano na sastancima MMF-a i predstavnika vlasti u BiH i regulatornih tijela.
To znači da je sa prenosom nadležnosti RS iz oblasti bankarstva na nivo BiH upoznat ministar finansija RS Zoran Tegeltija koji sa MMF-om ima redovne susrete, ali o tome javnost nije upoznata u saopštenjima izdatim nakon tih sastanaka.
AB RS bi bila podređena Odboru na nivou BiH
Formiranjem odbora za superviziju na nivou BiH uspostavio bi se paralelan sistem planiranja, praćenja i izvještavanja u oblasti bankarske supervizije, a entitetske agencije za bankarstvo pretvorile samo u izvršne organe.
Između entitetskih agencija i Centralne banke BiH još 2008. godine je potpisan „Memorandum o načelima saradnje bankarske supervizije i saradnje i razmjene podataka i informacija“ koji se isključivo odnosio na razmjenu podataka.
Međutim, novopredloženim „Memorandumom o finansijskoj stabilnosti“ predviđaju se zajedničke kontrole sistemski značajnih banaka, regulatorni i kontrolni procesi u tim bankama. To znači da se ove nadležnosti u potpunosti izmještaju van AB RS, a Odbor za superviziju na nivou BiH više neće služiti samo za koordinaciju već predlaže i konkretne mjere.
„Prihvatanje tog prijedloga značilo bi da ulogu agencija za bankarstvo preuzimaju tijela formirana memorandumima. Supervizija i sa njom povezani procesi značajno bi bili izmješteni iz Agencije za bankarstvo RS i Srpske. Sve ovo predstavlja osnov da Agencija za bankarstvo u narednom periodu bude samo jedan od učesnika u procesu supervizije“, kažu sagovornici CAPITAL-a.
Stručnjaci iz ove oblasti ističu da je Centralna banka BiH ovlaštena za koordinaciju djelatnosti entitetskih agencija za bankarstvo, a nikako za obavljanje njihove djelatnosti, a što se pokušava postići predloženim memorandumom.
Naši sagovornici navode da se, iako u RS postoji Odbor za koordinaciju supervizije finansijskog sistema, memorandumima kroz formiranje tijela vještački pokušava napraviti okvir za nadzor bankarskog sistema koji bi bio iznad entitetskog nivoa.
Ističu i da se u dokumentu Centralna banka BiH navodi kao institucija nadležna za finansijski sektor što nije tačno jer je ona nadležna samo za monetarnu oblast.
„Nameće se pitanje zašto Centralna banka ne može obavljati koordinaciju djelatnosti agencija za bankarstvo samostalno već se traži formiranje tijela kroz koje će se obavljati koordinacija? Da li formiranje takvog tijela poboljšava koordinaciju ili je samo cilj da se koordinacija iz određenih razloga institucionalizuje“, pitaju naši sagovornici.
Formiranje Fonda za restrukturiranje
Jedan od prijedloga MMF-a je i formiranje je Fonda za restruktuiranje na nivou BiH, čime je potvrđeno ranije pisanje CAPITAL-a.
Međutim, pitanje je koliko će i njegovo formiranje biti jednostavno, jer i to znači direktan prenos dosadašnjih nadležnosti RS i njenih institucija na BiH.
Ukoliko do toga, ipak, dođe naši sagovornici naglašavaju da je neophodno jasno definisati da novac prikupljen od banaka u RS, koji će ići u taj fond, pripada Srpskoj ili Agenciji za bankarstvo RS i da Agencija ima isključiva ovlaštenja za upravljanje tim novcem.
Među prijedlozima MMF-a u ovom dokumentu predviđeno je i uključivanje Investiciono-razvojne banke RS u nadležnost Agencije za bankartsvo.
Naši sagovornici navode da bi to značilo da će u slučaju uključivanja Centralne banke ili drugih institucija u proces kontrole, pod njihovu kontrolu spadati i IRB.
Ovo je samo posljednji u nizu uslova iz bankarske oblasti MMF-a za nastavak kreditnog aranžmana. Kako bi dobila prijeko potreban novac Vlada RS već je pristala da likvidira Banku Srpske, izašla je iz upravljanja velikim kreditnim odborom IRB-a, ukinuti su direktni plasmani i zajmovi IRB-a, a do kraja godine, i pored brojnih primjedbi, biće usvojen novi Zakon o bankama.
Izvor:Capital.ba
