Vlada Republike Srpske utvrdila je danas u Banjaluci Prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Srpske za 2024. godinu kojom se odobrava dugoročno zaduživanje u maksimalnom iznosu do 951.700.000 KM.
Plan je da se u 2024. godini Republika Srpska dugoročno zaduži na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu – na domaćem tržištu 141.700.000 KM i na međunarodnom tržištu 810.000.000 KM, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose s javnošću.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga Republike Srpske, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija Republike Srpske, u cijelosti ili djelimično, u slučaju kada dužnik ne izmiri svoje finansijske obaveze, te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda.
Na sjednici je utvrđen Prijedlog odluke o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2024. godinu.
U skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, kratkoročni dug Republike ne može biti viši od osam odsto iznosa redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini. Prema planu prihoda iz rebalansa budžeta za ovu godinu, maksimalan iznos stanja kratkoročnog duga u 2024. godini ne može biti viši od 337,85 miliona KM.
Vlada je utvrdila Prijedlog odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2024. godini.
Ovom odlukom odobrava se izdavanje garancija Republike Srpske za zaduženja u 2024. godini do iznosa od 500.000.000 KM, s tim da ukupna izloženost Republike Srpske po izdatim garancijama ne može biti viša od ograničenja definisanog Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, koje iznosi 15 odsto bruto domaćeg proizvoda.
PREDLOŽENE DOPUNE ZAKONA O DOPRINOSIMA I POREZU NA DOHODAK
Vlada Republike Srpske utvrdila je danas Prijedlog zakona o dopunama Zakona o doprinosima, radi smanjenja opterećenja obrazovnih ustanova po osnovu obaveze uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za učenike za vrijeme praktične nastave, odnosno tokom obavljanja stručne prakse kod poslodavca.
Predloženim zakonom, koji će biti upućen u Narodnu skupštinu Republike Srpske, za učenike i studente za vrijeme praktične nastave, odnosno tokom obavljanja stručne prakse kod poslodavca se smanjuje osnovica doprinosa sa 50 odsto na 20 odsto prosječne bruto plate u Republici za prethodnu godinu.
Primjenom predloženog zakona, obrazovne ustanove bi imale 90.000 KM manju obavezu da obračunavaju i uplate doprinose.
Vlada Republike Srpske je na današnjoj sjednici utvrdila i Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak.
Razlozi za dopune su dijelom sadržani u potrebi oslobađanja poreza na dohodak naknade učenicima na praktičnoj nastavi koja se obavlja kod poslodavca.
Izmjene ova dva zakona trebalo bi da otvore mogućnost angažovanja većeg broja učenika na praktičnoj nastavi kod poslodavaca i povećanje efikasnosti obrazovnog procesa.
Predložene dopune Zakona o porezu na dohodak za drugi cilj imaju uvođenje u poreski sistem posebnog obveznika poreza od samostalne djelatnosti – malog poljoprivrednika koji ima prihod manji od 50.000 KM godišnje. Time se pravi razlika malog poljoprivrednika od lica koje obavlja poljoprivrednu djelatnost u formi preduzetnika.
Predloženo je da porodična gazdinstva sa prihodom manjim od 50.000 KM godišnje plaćaju porez na dohodak u tri godišnja iznosa, prema tri praga oporezivanja.
Oni koji imaju manje od 12.000 KM prema ovom prijedlogu ne bi plaćali porez, a oni između 12.000 KM i 25.000 KM godišnje plaćali bi godišnje 200 KM.
Prema ovom prijedlogu, oni čiji je prihod od 25.000 KM i 50.000 KM plaćali bi porez u iznosu od 400 KM godišnje.
Takođe, predloženo je da poreski obveznici ne moraju voditi poslovne knjige, već se njihova obaveza utvrđuje na osnovu izjave o prihodima. Administrativna obaveze poljoprivrednika će biti jednom godišnje izjava o prihodima kako bi Poreska uprava rješenjem odredila koji iznos su dužni platiti na godišnjem nivou.
Utvrđen je Prijedlog zakona o izmjeni Zakon o otpisu potraživanja kojim se uspostavljaju pravne pretpostavke za efikasniju naplatu poreskih obaveza, a kojima bi se olakšao finansijski položaj privrednih društava i poboljšala njihova tekuća likvidnost, imajući u vidu trenutnu krizu na globalnom tržištu.
Ovim prijedlogom stvara se pravni okvir da se poreskim obveznicima koji imaju neizmirene poreske obaveze dospjele do 31. decembra 2022. godine, izmirenjem cjelokupnog iznosa glavnog duga i troškova postupka prinudne naplate, otpišu potraživanja kamata, pod uslovom da se glavni dug izmiri do 1. jula 2024. godine.
Vlada je utvrdila uredbu o izmjenama uredbe o kriterijumima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele sredstava od igara na sreću kojom su izmijenjeni korisnici naknade, jer se predlaže da se sedam odsto od ukupnih naknada od igara na sreću raspodijeli i Fondu solidarnosti.
Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite bilo bi usmjereno 37 odsto ukupnih sredstava, Ministarstvu porodice, omladine i sporta 25, Ministarstvu prosvjete i kulture 25, Ministarstvu rada i boračko invalidske zaštite 13, dok se četiri odsto raspodjeljuje na resorna ministarstva.
Namjena utroška sredstava ovih sredstava je za projekte i programe koji se bave socijalnom zaštitom i humanitarnom djelatnošću, problemima i zadovoljavanjem potreba lica sa invaliditetom, problemima zapošljavanja boračkih kategorija, pronatalitetnom politikom, kulturom, vaninstitucionalnim obrazovanjem i vaspitanjem djece i omladine i razvojem civilnog društva, te onih koji doprinose razvoju sporta i borbi protiv droge i svih oblika zavisnosti.
Foto: twitter.com
Izvor: RTRS
