Dobojski srednjoškolci prisustvovali su edukativnom predavanju o zdravoj ishrani. Pisali su učenici srednjih škola dnevnik ishrane, te su zajedno sa stručnjacima utvđivali greške, koje prave u ishrani.
Učenici najčešće jedu brzu hranu ili grickalice za vrijeme nastave, što prema riječima stručnjaka, doprinosi povećanju broja gojaznih učenika iz godine u godinu. Ipak, dobojski srednjoškolci nastoje da se koliko toliko zdravo hrane. Jedan od njih koji se trudi da se što zdravije hrani je i šesnaestogodišnji Stefan Stevanović. Kako je rekao preferira više biljnu ishranu i manje termički obrađenu hranu.
-To sam na internetu pronašao. Ujutru potopim u vodu pahuljice ili žitarice, bilo ovsene ili ječmene i to kombinujem sa voćem za doručak. To me drži sitog nekih četiri do pet sati. Vodeći uzrok bolesti u svijetu je nezdrava ishrana, tako da sam počeo da tražim informacije o zdravoj ishrani i siguran sam da sam na pravom putu – izjavio je Stefan Stevanović, učenik.
-Koliko je to moguće trudim se da se zdravo hranim. S obzirom da imam u školi neke čudne smjene nekad ne stignem sebi da spremim hranu, tako da nekad moram jesti i u gradu, ali opet trudim se da se što zdravije hranim. Ovdje sam došla da naučim nešto više o zdravoj ishrani. Jedem ovsene pahuljice ili jaja, odnosno hranu koja ne sadrži veću količinu masti. Unosim više proteina, a manje ugljenih hidrata. Prvenstveno to radim zbog zdravlja i izgleda, ali iz zbog sportskih aktivnosti – rekla je Sarah Katica, učenica.
Prema riječima stručnjaka u posljednjih pet godina stanje je alarmantno kada je u pitanju gojaznost djece. Međutim, poremećaj u ishrani nije isključivo vezan samo za gojaznost. Tu je i anoreksija.
-Mi nemamo npr. u bolnici službe koje se bave na taj način anoreksijom i bulimijom, nego ih onda moramo stacionirati na našu neuropsihijatriju. Ne postoje u BiH posebne klinike za liječenje takvih poremećaja, tako da je onda u stvari na primarnom nivou zdravstvene zaštite i na roditeljima, da prepoznaju da dijete ne unosi dovoljnu količinu hranljivih materija, odnosno da gubi na kilaži i da mu tijelo propada. Takva djeca vrlo lako manipulišu sa roditeljima, profesorima i doktorima, jer znaju slojevito da se oblače, odnosno da na sebe stave jako pune garderobe, tako da se ta njihova mršavost i ne vidi – izjavila je Inga Marković, nutricionista-dijetetičar.
Stručnjaci ističu greške, odnosno razloge zbog kojih se sve više javljaju ova dva poremećaja u ishrani – gojaznost i anoreksija.
-Prvo zato što se nema dovoljno vremena i druga stvar zato što se čitaju portali. Nama je sada sve dostupno uslijed modernizacije i pristupačnosti interneta. Ne možemo da razlučimo koja nam je informacija dobra, a koja nije. Ako idemo na procjenu samog stanja uhranjenosti kod nas kući, odnosno da vidimo da li nam je dijete dobro uhranjeno ili nije, to ne možemo sigurno utvrditi čak ni sa našim parametrima samo na osnovu matematike, tj. utvrditi da li se radi o jednom zdravom tijelu ili ne. U svemu ovome negdje su se konci pogubili i nemamo prave informacije. Doći do pravih informacija je teško iz razloga, jer ti sajtovi puno koštaju i ne može svako da im pristupi. Mislim da sve ono što nam se plasira nije dobro. Upravo radeći na ovoj temi tj. pripremajuči se za ovo predavanje, nisam uspjela naći na internetu jednu najobičniju sliku zdravog doručka za jedno dijete. Ima svega i svačega, ali onog što nam zaista treba toga nema. Zapostavljamo sve namirnice jer smo se nekako okrenuli toj brzoj pripremi hrane, odnosno nekim smrznutim proizvodima koje u pećnici vrlo lako možemo da pripremimo. Takođe, okrenuli smo se tome da djetetu damo marku ili dvije da bi ono nešto pojelo u gradu i tako zadovoljilo osjećaj gladi, ali nutritivno takva namirnica ne može da zadovolji potrebe djeteta, pogotovo u periodu adolescencije, kada imamo najveći rast i razvoj djeteta – rekla je Inga Marković, nutricionista-dijetetičar.
Ovakve radionice pomažu djeci i da preispitaju svoje navike i stilove života, naročito kada je u pitanju pravilna ishrana. Imaju za cilj povećanje nivoa znanja o zdravim životnim navikama dobojskih srednjoškolaca, njihovoj pravilnoj ishrani, kao i motivaciji da mijenjaju loše navike u korist zdravlja.
Foto: rtvdoboj.org
Izvor: RTV Doboj
