Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost je aktivistima neformalne grupe građana, okupljenim oko inicijative za izmještanje svojevrsne ekološke bombe u dobojskom naselju Kotorsko, na njihov upit, odgovorilo da oni nemaju nadležnost za postupanje u ovom slučaju, već je ona isključivo u domenu rješavanja od strane nadležne republičke ili lokalne inspekcije, kao i Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. Osim toga, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost je navelo da će postupati u skladu sa odlukama koje donesu nadležne institucije po pitanju zbrinjavanja otpada, u smislu sufinansiranja zbrinjavanja istog u saradnji sa lokalnom zajednicom ili nekom drugom institucijom na osnovu odredbi kojima je data oblast zakonom utvrđena.
Vlasti Grada Doboja, kojima je takođe upućen zahtjev za postupanje u uklanjanju opasnih hemikalija u naselju na magistralnom putu prema Modriči, smatraju da oni ne snose odgovornost za nastanak problema niti da imaju formalnu zakonsku obavezu za njegovo rješavanje, ali su, kao i Fond, izrazili spremnost da, eventualno u saradnji sa drugim organima i institucijama učestvuju u rješavanju ovog problema.
“Mi smo zahtjev za hitno postupanje i informisanje uputili gradskim vlastima u Doboju, kao i Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Inspektoratu RS i Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS. Drago nam je da smo od Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost i Grada Doboja dobili ovakve odgovore i da su spremni da učestvuju u zbrinjavanju ove ekološke bombe. Mi nastavljamo dalje sve dok se opasne hemikalije ne uklone iz našeg naselja”, izjavio je Mehmed Trnjanin, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice i član neformalne grupe građana.
Podsjećamo, nekadašnja fabrika namještaja „Enterijer“ u Kotorskom kod Doboja 2007. godine, nakon što je otišla pod stečaj, prodata je firmi DMDE iz općine Doboj Istok. Oni su dio fabrike iznajmili za otvaranje trgovačkog centra, a dio turskoj grupaciji ILLA i tu je 2015. godine započeta gradnja fabrike jestivog suncokretovog ulja. Turski privrednici su potom od „DMDE“ kupili i zemljište, fabrika je puštena u probni rad krajem 2016.godine i u tom statusu radila je do 2018. godine kada su se investitori bez najave povukli i otišli iz BiH, ostavivši iza sebe i hemikalije korišćene u procesu proizvodnje ulja. Građani smatraju da je ostavljeno nezaštićeno više od 30 tona ugljivodonika heksana,te se boje prisustva opasne zapaljive materije u ogromnim količinama, te da bi eventualnim curenjem heksana ili eksplozijom posljedice po živote mještana bile nesagledive.
Kotorani poručuju da se neće umoriti od borbe da se opasne hemikalije uklone iz naselja, te da će iskoristiti sve pravne lijekove u ostvarenju svog cilja.
Foto: NGG „Uklonite heksan iz Kotorskog“
Izvor: NGG „Uklonite heksan iz Kotorskog“
