Direktor “Autoputeva” Dušan Topić izjavio je da bi do polovine naredne godine trebalo da bude potpisan ugovor o finansiranju, projektovanju i izgradnji auto-puta od Vukosavlja do Rače, što otvara mogućnost da te dionice budu izgrađene do 2025. godine, kako je i planirano.

Topić je podsjetio da je na javni poziv za izgradnju auto-puta, podijeljenog u tri lota, dostavljeno deset prijava, te da je interes pokazalo sedam kineskih, dvije turske i jedna tursko-kineska kompanija. Napomenuo je da je procijenjena vrijednost projekta 1,35 milijardi KM.

– U toku je pregled prijava i do kraja godine bi trebalo da pozovemo kvalifikovane kompanije na pregovore, takozvani takmičarski dijalog u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. To će potrajati narednih pet, šest mjeseci – rekao je Topić u intervjuu Srni.

Pored deset pomenutih kompanija, Topić je naveo da se ušlo u pregovore sa američkom kompanijom “Behtel”, koja nastupa zajedno sa turskom kompanijom “Enka”, a koje finansijski prate američka i engleska agencija za finansiranje izvoza – DFC i UKF.

– Osim toga, još čekamo konkretne instrukcije Srbije o tome kako planiraju da plasiraju 100 miliona evra, koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio u nekoliko navrata za izgradnju auto-puta od Rače do Bijeljine i da li će to biti ciljano za tu dionicu – napomenuo je Topić.

Kad je riječ o pomenutom aranžmanu sa Srbijom, Topić je naveo da je još nejasno da li će Republika Srpska birati izvođača ili će to biti aneks ugovora koji je Srbija potpisala sa turskom kompanijom, kojim se turskim sredstvima finansira izgradnja 18 kilometara auto-puta Kuzmin-Rača i izgradnja zajedničkog mosta preko Save u Rači.

– Da bi imali kontinuitet od Banjaluke do Srbije nedostaje da se izgradi dionica od Doboja, odnosno Јohovca do Vukosavlja. To je dio koridora `pet ce` dužine 35 kilometara. Tu smo u pregovorima sa Evropskom investicionom bankom /EIB/, jer je Koridor 5C njihov prioritet i tu oni daju najpovoljnije kreditne uslove, te do 20 odsto grant sredstava Evropske komisije – objasnio je Topić.

Topić je dodao da eksperti EIB-a trenutno pregledaju dokumentaciju, a da bi u martu trebalo da bude raspisan tender, kako bi do kraja godine počela gradnja, iako se radovi u punom kapacitetu očekuju s početkom građevinske sezone 2022. godine.

– Preostali dio koridora je u izgradnji. To je dionica od Tovire do Kostajnice, koja se gradi od sredine 2019. godine, dok je dionica od Kostajnice do Putnikovog brda i entitetske granice, takozvana obilaznica oko Doboja u fazi tenderisanja – rekao je Topić.

On je objasnio da je bilo planirano da se gradnja ove dionice ugovori do kraja godine, ali da to nije bilo moguće, jer je Evropska banka za obnovu i razvoj prešla na elektronski način tenderisanja.

– Sav taj posao biće završen do marta, tako da ćemo početkom proljeća krenuti sa radovima – dodao je Topić.

On je podsjetio da je Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/ za prvi dionicu od Tovire do Kostajnice odobrila kredit u iznosu od 70 miliona evra, koji prati i grant Evropske komisije preko Investicionog fonda za zapadni Balkan u iznosu od oko 14 miliona KM.

Za drugu dionicu banka je odobrila 150 miliona evra, a kao i prvom slučaju, na raspolaganju su i grant sredstva u visini od 20 odsto od odobrenog kredita.

Izvođač radova na prvoj dionici je konzorcijum, koji čine kompanije “Integral inženjenig” iz Laktaša i “Granit” iz Skoplja.

Kad je riječ o brzim putevima, Topić je istakao da u planove “Autoputeva” ulazi nova dionica Prijedor-Kozarska Dubica-Donja Gradina.

Topić je rekao da je u toku pripremna faza, odnosno početak izrade planske i projektne dokumentacije, te da bi na proljeće trebalo da se raspiše tender za izbor kunsultanta projektanta, koji bi krenuo sa izradom dokumentacije za ovu dionicu.

– To je dio projekta auto-puta Banjaluka-Prijedor-Novi Grad, gdje ugovor sa kineskom kompanijom podrazumijeva izgradnju auto-puta od Banjaluke do Prijedora, te paralelno izradu projektne dokumetacije za brze puteve Prijedor-Novi Grad i Prijedor-Kozarska Dubica – objasnio je Topić.

On je dodao da je put od Prijedora do Kozarska Dubice prioritet, jer je u pitanju stari seoski put, koji je proširivan i asfaltiran, ali nijedna krivina nije ispravljena, dok postojeći put prema Novom Gradu zadovoljava trenutne potrebe, te će se nakon izgradnje auto-puta Banjaluka-Prijedor vidjeti da li je potrebno na toj dionici graditi auto-put ili brzi put.

– Poznato je da je ranije urađena projekta dokumentacija za brzi put od Sarajeva prema Višegradu, ali da se taj projekat pokazao kao skup i čeka inicijativu Srbije ili eventualno Turske, koja je i pokrenula priču o prstenu, odnosno dvije veze Beograda i Sarajeva – istakao je Topić.

U ovoj godini, dodao je Topić, urađen je generalni projekat za brzi put Sokolac-Bijeljina, ali da je početak radova na dugom štapu, jer je to, takođe, izuzetno skup projekat.

Topić je podsjetio da “Autoputevi” imaju dva aktivna gradilišta – most kod Gradiške i Koridor “pet ce”, te da se može govoriti i o trećem gradilištu, a to je izgradnja mosta na Savi u Rači, čiji je investitor Srbija, gdje radovi teku zadovoljavajuće.

– Na terenu se vidi da radovi dobro napreduju na svim projektima. Petlja u Јohovcu je dobila svoj oblik, most preko Bosne će vrlo brzo biti otvoren za interni saobraćaj, dok je kod mosta u Rači ugrađen ogroman posao – napomenuo je Topić.

On je dodao da za devet godina korištenja auto-puteva u Srpskoj nije bilo nijedne teže saobraćajne nesreće, da je bilo lakše povrijeđenih, ali da su to uglavnom bile saobraćajne nezgode koje su se desile zbog neprilagođene brzine.

Topić je naveo da je pandemija uticala i na smanjenje broja, uglavnom putničkih vozila, na auto-putevima, te da očekuje da će se sa oporavkom privrede i otvaranjem mosta na Savi kod Gradiške broj vozila povećati.

Topić je dodao da je ostvareni prihod od naplate putarine u 11 mjeseci ove godine gotovo 17 miliona KM, a da je od januara do kraja novembra autoputevima u Republici Srpskoj prošlo blizu tri miliona vozila.

Foto: Screenshot

Izvor: SRNA

Prethodni članakŽupljanin: Logično da Mehmedagić i Cikotić sami podnesu ostavke
Naredni članakTegeltija: Proces evropskih integracija pokrenut sa mrtve tačke