Svi danas znamo za “smajlije” i koristimo ih u vidu emotikona u bezbroj varijacija u mobilnoj i drugim vrstama digitalne komunikacije.
Ono što mnogi ne znaju jeste kako je ovaj prepoznatljivi simbol nastao i ko je njegov tvorac. Ako smo vam probudili interesovanje, ostanite sa nama i u nastavku.
Klasični smajli žute boje sa prepoznatljivim osmjehom nastao je 1963. godine u američkom gradu Vusteru u Masačusetsu, a njegov tvorac je grafički dizajner Harvi Bol.
On je dobio zadatak od kompanije pod nazivom State Mutual Life Assurance Company da stvori neki prizor koji će oraspoložiti njihove zaposlene i motivisati ih. Harvi je navodno proveo samo 10 minuta smišljajući nasmejano lice, a žutu pozadinu je izabrao zato što je “sunčana i vedra”. Za ovaj postupak dobio je 45 tadašnjih dolara.
Kompanija je odštampala njegov dizajn na raznim posterima i bedževima i podelila svojim zaposlenima da bi ih oraspoložila.
Dizajn je brzo stekao popularnost i počeli su da iskaču razni proizvodi sa žutim smajlijem, poput majica, razglednica i privezaka za ključeve. Ni Harvi, a ni pomenuta kompanija nisu patentirali čuveni dizajn, pa je mogao da ga koristi ko je želeo.
Baš zbog toga su nastale razne bitke oko vlasništva, a prvi su dizajn zaštitili Bernard i Marej Spejn 1970-ih godina, uz slogan Have a Happy Day. Prodali su više od 50 miliona proizvoda sa njim u cilju vraćanja optimizma Americi tokom Vijetnamskog rata.
Naredne godine su na televiziji izjavili da su oni tvorci ovog dizajna, a tada je i francuski novinar Frenklin Lufrani osnovao kompaniju pod imenom The Smiley Company da bi iskoristio tu popularnost. Kompanija je i danas vlasnik prava na smajlija u više od 100 zemalja svijeta.
Tokom 2001. godine, Čarli Bol, sin Harvija Bola, osnovao je kompaniju World Smile Fondation, u želji da smajlija iskoristi u nekomercijalne svrhe, odnosno kako bi učinio nešto lijepo za ljude širom svijeta i oraspoložio ih, baš kao što je to njegov otac nekad učinio. Danas smajli postoji u bezbroj varijanti na raznim proizvodima i zaista je zanimljivo pomisliti da je za sve odgovoran crtež za koji je trebalo samo deset minuta.
Foto: Image by Gerd Altmann from Pixabay
Izvor: Nezavisne
