Nedaleko od Splita, u kojem je provela veći dio svog nevjerovatnog životnog vijeka, uz sam rub ribarske luke u Brižinama, od države, javnosti i istoričara stoji čuvena “Istranka”, brod na kojem su moćni evropski carevi dogovorili početak Prvog svjetskog rata.
Da plovi, mogla je biti istorijski raritet prvog reda.
Hrvatsko ministarstvo kulture godišnje izdvaja neku sitnu lovu, ali to ni blizu nije dovoljno da bi “Istranka” dobila zasluženi status. Takav status podrazumijeva potpunu obnovu jedinog preostalog broda velike flote Austrougarskog carstva koja je nestala u vihoru istorije.
Da nije entuzijazma radnika Hrvatskog pomorskog muzeja na Gripama, vjerovatno bi ležala negdje na dnu mora. U Brižinama ovaj brod nevjerovatne istorije stoji uz operativnu obalu, zaštićen od kiše i talasa. Radi se preventivna zaštita trupa koji je u iznenađujuće dobrom stanju s obzirom da je izgrađen davne 1896. godine.
Za one koji ne znaju, ovaj 44 metra dugi brod porodice Habsburg građen je od prvoklasnog češkog čelika.
Slavna istorija “Istranke” uglavnom je znana i nebrojeno puta ispisana. No, valja podsjetiti na neke crtice iz lične karte broda.
Prema nekim istorijskim izvorima, prije početka Prvog svjetskog rata na “Istranci”, usidrenoj ispred dvorca Miramare u Trstu, sastali su se njemački car Vilim i Franjo Ferdinand. Navodno su u salonu broda dogovarali kakve vojne poteze izvesti ako dođe do velikog rata, a sve je upućivalo na to da je sukob neizbježan.
Takođe, na “Istranci” je prvi put na Jadranu upotrebljena bežična radiotelegrafija. Nakon sarajevskog atentata, na palubi “Istranke” prevezeni su posmrtni ostaci prijestolonasljednika Ferdinanda i njegove supruge Sofije. Malo je poznato da je “Istranka” bila i zapovjedni brod Jugoslovenske ratne mornarice od 1954. do 1958. godine.
S obzirom da vrlo brzo kreću građevinski radovi na proširenju ribarske luke u Brižinama, strahuje se za dalju sudbinu broda od prvorazrednog značenja za hrvatsku i evropsku istoriju.
Nakon što je bila rashodovana kao vojni brod, dugo vremena je bila vezana kao ploveći restoran na splitskoj Rivi, kasnije u Sv. Kaju… Na stogodišnjicu atentata na Ferdinanda u Sarajevu, 2014. godine, počelo je njeno spasavanje s morskog dna novcem koji je osiguralo Ministarstvo kulture, a na inicijativu udruženja “Istorijski brod Istranka” i Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu. Tada je otegljena u ribarsku luku Brižine, gde je i danas.
U vrijeme kada Hrvatska preuzima vođenje Evropskom unijom, valja postaviti pitanje zašto resorna ministarstva ne pokazuju više brige za “Istranku” koja je prepuštena tek entuzijazmu radnika Pomorskog muzeja u Splitu. Zašto Ministarstvo kulture, a s obzirom na istorijski zaista monumentalni značaj broda, nije apliciralo na evropske fondove s kojima bi se “Istranka” mogla obnoviti?
Da je “Istranka” kojim slučajem u Italiji i Francuskoj, odavno bi plovila i promovisala pomorsku slavu neke od tih država.
Foto: Ministarstvo kulture Hrvatske
Izvor: Nezavisne
