Grupa istoričara iz akademske zajednice i stručnih institucija iz Republike Srpske i Srbije apelovala je da institucije i organi Republike Srpske i Srbije zaštite kulturno-istorijsko nasljeđe Srba i dostojanstvo nauke.
U apelu se ističe da su istraživači, istoričari, profesori i javni radnici iz Republike Srpske i Srbije svjedoci sve češćeg i očiglednijeg rada na krivotvorenju istorijskih činjenica o srednjovjekovnoj prošlosti Srba na teritoriji današnje Republike Srpske i BiH.
Iako istorijski izvori spominju Srbe kao narod koji naseljava ova područja još od prve polovine 7. vijeka, dok o srpskom vjekovnom kontinuitetu govore brojni istorijski spomenici, kao što su Povelja Kulina bana, povelje drugih srednjovjekovnih vladara Bosne, Miroslavljevo jevanđelje i drugi, uz raznovrsne arheološke lokalitete, pokušaj svojevrsnog istorijsko-identitetskog inženjeringa koji je započea austrougarska država sistemskim organizovanim krivotvorenjem istorijskih činjenica tokom okupacije ovih oblasti, javlja se i danas u različitim, još perfidnijim, formama.
Jedan od očiglednih primjera promovisanja takozvane bosanske nacije i proizvodnje nepostojećih istorijskih kontinuiteta koji sežu duboko u prošlost, jeste nedavni slučaj u vezi sa Čajničkim četvorojevanđeljem, koje su pojedini krugovi iz Federacije BiH proglasili spisom “bosanske provenijencije”, čime se negira njegov pravoslavni i srpski karakter.
Da ironija bude veća, pod maskom brige za kulturno-istorijsko nasljeđe Srpska pravoslavna crkva optužena je za njegovo ugrožavanje, jer je ušla u proces njegove restauracije i konzervacije tamo gdje postoje najoptimalniji uslovi za to – u Beogradu.
Kroz cijeli 20. vijek, navodi se, bilo je pokušaja izvrtanja činjenica o nadgrobnim spomenicima naših predaka, popularno nazvanih stećcima, poput onih srpske vlastelinske porodice Hrabrena Miloradovića na nekropoli Radimlja u Stocu pored kojih je na istom kompleksu podignut spomenik blajburškim žrtvama.
Njima se nastojao pripisati takozvani bogumilski karakter, na šta se suprotno istorijskim izvorima i dokazima nadovezuju narativi o “bosančici”.
Tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata jedan od starih simbola hrišćanske tradicije krin ili ljiljan, obilježje srpske dinastije Kotromanića, korišćen je za oznake i zastavu muslimanskih snaga u BiH, u čijim redovima su se borili islamski fanatici iz inostranstva – mudžahedini.
U isto vrijeme Republici Srpskoj se nastoji zabraniti obilježavanje 9. januara i krsne slave Svetog Stefana, čije proslavljanje ima duboke srednjovjekovne tradicije na ovim prostorima, upozoravaju potpisnici ovog apela.
Da apsurd bude veći, pojedini predstavnici vlasti i intelektualne elite u Federaciji BiH slave turske osvajače Bosne, koji su donijeli islam u ove oblasti, kao dominantnu crtu savremenog bošnjačkog identiteta, i istovremeno podižu spomenike Tvrtku Kotromaniću, koji se nazivao kraljem Srba, uz obrazloženje da se radi o najznačajnijem srednjovjekovnom “bosanskom” vladaru.
Sve to dešava se dok u Republici Srpskoj ne postoji nijedan spomenik vladarima srpske dinastije Kotromanića, kao ni nekom od članova velikaških rodova, poput Kosača, Sankovića, Pavlovića i drugih.
Za to vrijeme javnost na srpskom nacionalnom prostoru suočava se sa degradacijom istorijske nauke stalnim djelovanjem laika novoromantičara, koji promovišu banalizaciju i profanisanje istorijskih procesa i tradicija svodeći ih na rijaliti nivo.
U lokalnim zajednicama pojavljuje se niz različitih nosilaca projekata izdašno finansiranih uglavnom iz Sarajeva ili pojedinih međunarodnih organizacija, koji u smišljenom radu sa mladima i aktivistima nastavljaju promociju falsifikatorskih narativa o srednjem vijeku, iza čega se kriju ciljevi o “građanskoj BiH”, bez entiteta i konstitutivnih naroda, svodeći to verbalno na “pojam zajedničke prošlosti koja nas povezuje”, multiperspektivnost, kritičko sagledavanje i suočavanje sa prošlošću i slično.
Zabrinjavajuće je to da su istoričari, prilikom ukazivanja na navedene pojave, u prethodnom periodu, naišli na iznenađujuće opstrukcije u medijima, kao i u lokalnim centrima kulture i sličnim institucijama, koje se mogu povezati sa stranim uticajem i finansijskim sredstvima.
Apeluje se da se srpski srednji vijek, koji nedvosmisleno obuhvata i srednjovjekovnu Bosnu, kao i istraživački projekti u vezi sa njim, ozbiljno uvrsti u finansiranje, podsticanje i promovisanje, ali i da se povede ozbiljna identitetska i politika pamćenja u vezi sa navedenim.
Na predstavnike Republike Srpske u zajedničkim institucijama, organima i specijalizovanim komisijama na nivou BiH apeluje se, da veoma pažljivo procjenjuju pojedinačne inicijative vezane za srednjovjekovno nasljeđe i da na svaku zloupotrebu blagovremeno i adekvatno reaguju, te da o pokušajima manipulacija obavijeste stručnu i širu javnost.
Apeluje se na članove akademske i stručne zajednice i nacionalne radnike da se krene sa značajnijim djelovanjem na ovim poljima, i da se u javnom prostoru reagovanjem i drugim oblicima aktivnosti onemogućavaju pokušaji falsifikovanja i “proizvodnje” različitih manipulacija u vezi sa srednjovjekovnom prošlošću.
Po ovom pitanju treba da se zauzme proaktivan, a ne isključivo reakcioni stav, da se ne reaguje samo kada manipulacije postanu očigledne u javnosti.
Potpisnici apeluju na širu društvenu zajednicu da se razumije i promoviše značaj našeg sveukupnog kulturno-istorijskog nasljeđa u različitim krajevima srpskog nacionalnog bića.
Apeluje se na organe lokalne samouprave da se na tom nivou u saradnji sa stručnim institucijama i akademskom zajdnicom, kao i Srpskom pravoslavnom crkvom, povede računa o mogućnostima imenovanja ulica, trgova i podizanja spomenika našim srednjovjekovnim vladarima iz dinastije Kotromanića i drugih srpskih dinastija i lokalnih vlasteoskih porodica.
Grupa istoričara iz akademske zajednice i stručnih institucija iz Republike Srpske i Srbije apeluje da se veoma pažljivo i u saradnji sa strukom kritički provjere raznovrsni lokalni projekti nosilaca poput Fondacije Mak Dizdar iz Stoca, projekta U kamenu uklesano, UG Rusag iz Prijedora, Bosanski kulturni centar, koje uglavnom finansiraju inostrane organizacije.
Istoričari su mišljenja da zarad sitne trenutne finansijske ili medijske koristi ne treba učestvovati u promociji i podršci ovih i sličnih grupacija sa skrivenim političkim, te falsifikatorskim i namjerama identitetskog inženjeringa.
Apel su do sada potpisala 43 istraživača, istoričara, profesora i javna radnika iz Republike Srpske i Srbije.
- Prof. dr Borivoje Milošević, šef Studijskog programa Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Ma Dejan Došlić, sekretar Studijskog programa Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Dr Radovan Subić, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Prof. dr Boško Branković, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Prof. dr Željka Šajin, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Doc. dr Ivana Pandžić, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Ma Sandra Lukić, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Dr Nikola Ožegović, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Prof. dr Dragiša D. Vasić, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Prof. dr Boris Babić, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Prof. dr Goran Latinović, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Prof. dr Slavojka Beštić Bronza, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Ma Mila Popović, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Prof. dr Boro Bronza, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Dr Stojanka Lužija, Studijski program Istorija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Neđo Malešević, profesor istorije, Filozofski fakultet u Banjoj Luci
- Prof. dr Draga Mastilović, dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu
- Prof. dr Miloš Ković, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
- Prof. dr Darko Đogo, Pravoslavni bogoslovski fakultet u Foči
- Prof. dr Dejan Antić, Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu
- Prof. dr Đorđe Đekić, Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu
- Prof. dr Slaviša Nedeljković, Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu
- Doc. dr Maja Laković, Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu
- Doc. dr Slaviša Vulić, Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu
- Mr Bojan Krunić, Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu
- Dr Jovan Aleksić, Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici
- Prof. dr Radmilo Pekić, Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici
- Dr Nemanja Dević, naučni saradnik, Institut za savremenu istoriju, Beograd
- Dr Milan Gulić, viši naučni saradnik, Institut za savremenu istoriju, Beograd
- Dr Ivan Bencić, viši stručni savetnik Instituta za srpsku kulturu u Leposaviću
- Dr Mirjana Đekić, konzervator savetnik, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture, Novi Sad
- Boris Radaković, istoričar, kustos, Memorijalni muzej na Mrakovici, JU NP “Kozara”, Prijedor
- Marina Ljubičić Bogunović, istoričar, viši kustos, Memorijalni muzej na Mrakovici, JU NP “Kozara”, Prijedor
- Ma Ostoja Railić, istoričar, viši kustos za istoriju Republike Srspke, JU Muzej Republike Srpske, Banja Luka
- Mr Janko Vračar, muzejski savjetnik, JU Muzej Republike Srpske, Banja Luka
- Predrag Lozo, viši stručni saradnik, Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Banja Luka
- Slaviša Stojković, viši stručni saradnik, Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Banja Luka
- Milena Mihaljević, viši stručni saradnik, Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Banja Luka
- Nikola Borković, viši stručni saradnik, Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Banja Luka
- Ma Marko Janković, profesor istorije, Banja Luka
- Georgije Vulić, profesor istorije, Banja Luka
- Danilo Zec, profesor istorije, Banja Luka
- Dušan Gašić, profesor istorije, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Vlade Republike Srpske
Foto: rtrs.tv
Izvor: RTRS