Svjedoci smo da se svuda u svijetu od pojave virusa Kovid-19 javljaju stereotipi i predrasude u odnosu na ovaj virus i osobe koje su zaražene, preoboljele virus ili se nalaze u izolaciji.

Stigma je po pravilu uzrokovana kombinacijom neznanja i straha, što je podloga za stvaranje predrasuda. Strah i neznanje često vodi do diskriminacije ovih osoba. Ljudi se obično boje svega što je novo i nepoznato.

Temelj stigme povezan sa korona virusom stoji u:

✅činjenici da se radi o novom virusu o kojem ne znamo dovoljno
✅ljudi se boje nepoznatog
✅lakše je povezati strah s „drugima“

Ponekad se oboljelima pripisuje odgovornost za obolijevanje. A, ako smatramo da je osoba odgovorna za obolijevanje, ona će biti jače stigmatizirana.

Virus ne bira prema rasi, nacionalnosti, profesiji i može zahvatiti svakoga. Ako uz virus, osobu zahvati i društvena stigma, posljedice će biti teže. Stigma dovodi do izbjegavanja, izrugivanja zaraženih osoba i osoba koje su u kontaktu sa njima.

Takvo postupanje može negativno uticati na oboljele od ove bolesti, kao i na njihove staratelje, porodicu, prijatelje i cjelokupnu zajednicu. Stigma je dakle oznaka stida i njena funkcija je da osobu označi manje vrijednim članom društva koji bi trebao biti isključen iz društva. Društvena stigmatizacija u ovom kontekstu znači da se osobe zaražene virusom i one koje se povezuju sa zarazom etiketiraju kao opasne ili neodgovorne, da im se pripisuju negativne osobine i da ih se diskriminiše, zbog toga se osobe osjećaju loše ili manje vrijedno. Što utiče i na njihovo mentalno zdravlje. I može imati za rezultat nisko samopoštovanje, anksioznost, depresivna stanja.

Stigma može narušiti socijalnu koheziju i ima potencijal da izazove društvenu izolaciju grupa, što može doprinijeti razvoju situacije pogodne ne za suzbijanje nego za širenje virusa. To može dovesti do težih zdravstvenih problema i poteškoća i potpomoći širenju pandemije.

Zbog STRAHA od stigme, ljudi mogu:

➡️prešutjeti da su bolesni kako bi izbjegli diskriminacviju i odbacivanje od strane socijalne zajednice

➡️strah od stigmatizacije može dovesti do izbjegavanju traženja stručne medicinske pomoći ili dovesti do odustati od usvajanja zdravih ponašanja

Važno za prevenciju stigme je:
✔️Traženje i djeljenje provjerenih informacija

✔️Važna je uloga stručnjaka, ali i medija koji prenose informacije ljudima ?‍⚕️???

✔️Potrebno je koristiti prave terimne, izraze ( na primjer koristiti termin osoba, a ne zaraženi), izbjegavati bombastične nazive

✔️Važno je stavljanje naglaska na učinkovitost prevencije i mjera zaštite, te samog tretmana oboljelih osoba, umjesto stavljanja naglaska na broj žrtava.

Potrebno je izgraditi povjerenje u pouzdane zdravstvene usluge, pokazati empatiju za oboljele članove naše zajednice, važno je razumjeti samu bolest i usvajanje učinkovitih, praktičnih mjera sa ciljem da ljudi čuvaju sebe i svoje najbliže. Treba stvoriti okruženje u kojem se može razgovarati o bolesti bez straha od osude.
Važno je da ostanemo udruženi u borbi protiv korona virusa, a ne jedni protiv drugih.

Pripremila: Mladenka Milanović, diplomirani psiholog

Foto: Facebook/JZU ”Dom zdravlja” Doboj

Izvor: JZU ”Dom zdravlja” Doboj

Prethodni članakДОБОЈ КРОЗ ВИЈЕКОВЕ – XXV дио – Предшколско и музичко образовање (ФОТО)
Naredni članakDOBOJ: U aprilu za gotovo 50 odsto manje saobraćajnih nezgoda