Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić istakao je da ni nakon 28 godina nema pravosnažnih presuda u vezi strašnog zločina nad pripadnicima ЈNA u Tuzli, poznatijeg kao “Tuzlanska kolona”, koji je specifičan jer, zajedno sa Dobrovoljačkom ulicom, predstavlja okidač za početak sukoba.
Kojić je Srni rekao da upravo ti zločini pokazuju želju bošnjačkog političkog i vojnog rukovodstva za muslimanskom državom u kojoj nema mjesta za Srbe.
On kaže da, nažalost, ta bošnjačka ideja traje i danas jer ne postoji adekvatan odgovor pravosudnih institucija na zločine nad Srbima u Tuzli i tuzlanskoj regiji, počevši od ovog u kojem su ubijena 54 pripadnika ЈNA.
Kojić je naveo da su vođeni neki procesi, te naveo primjer u kojem je Tužilaštvo BiH 2009. godine podiglo optužnicu protiv Izeta Smajića, koja ga tereti da je pucao u ranjenog vojnika, što je nesporno i dokazano, ali da to očigledno nije bilo dovoljno za Sud BiH, pa je slučaj prenio u nadležnost Kantonalnog suda, koji je pravosnažno oslobodio Smajića.
On je naglasio da Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica zajedno sa Zavičajnim udruženjem Tuzlaka radi na tome da se održi sjećanje na sve događaje i stradanja srpskog naroda u tuzlanskoj regiji.
– Napravili smo dokumentarni film, a u ovoj godini će biti izdata i publikacija koja govori o istorijskom kontekstu događaja od Drugog svjetskog rata i statusu Srba koji su imali u Tuzli, pa do početka sukoba 1992. godine i svega što se dešavalo kada je riječ o protjerivanju srpskog stanovništva tuzlanske regije. Јasno i nedvosmisleno smo pokazali podatke koji se odnose i na stradanja, i na etničko čišćenje, odnosno protjerivanje Srba – ukazao je Kojić.
Prema njegovim riječima, publikacija će biti ogromna građa i njome su sačuvana sva sjećanja na stradanja srpskog naroda i događaje koji su bili usmjereni isključivo protiv Srba.
On je rekao da je ovo jedan od načina kako treba čuvati kulturu sjećanja na srpska stradanja, da se ne dozvoli da pravosudne institucije budu te koje će pisati istoriju.
– Ovakvi dokumenti predstavljaju trajne dokumente, značajne za određivanje istorije i događaja u tom periodu i upravo zbog toga smo obuhvatili i period iz Drugog svjetskog rata jer tu postoji kontinuitet srpskog stradanja na tim prostorima, kao i želja, u posljednjem ratu, da se stvori muslimanska država na ovim prostorima bez prava Srba da mogu da žive i učestvuju u bilo kakvom odlučivanju – naveo je Kojić.
On je ponovio da su i publikacija i dokumentarni film značajni za očuvanje sjećanja i uopšte za postojanja Srba na ovim prostorima.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović položiće sutra vijenac na spomen-kosturnicu na groblju Pučile, u Bijeljini, povodom 28 godina od ubistva 54 pripadnika ЈNA u Tuzli, koje su, dok su se mirno povlačili iz kasarne, ubile paravojne muslimanske formacije.
Muslimanske jedinice u Tuzli napale su 15. maja 1992. godine kolonu ЈNA i, prema zvaničnim podacima, ubile najmanje 54 vojnika, a ranile 44, prekršivši dogovor prema kojem je kolona, koja je kao i ostale jedinice ЈNA napuštala BiH, trebala da mirno ode iz grada.
Foto: rtrs.tv.
Izvor: RTRS
