Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, u razgovoru za portal banjaluka.net ističe da su negativni efekti virusa korona na domaću privredu već vidljivi, ali da se još uvijek ne može precizirati ukupna šteta, jer niko ne može precizirati do kada će epidemija trajati.
– Prioritetno moramo čuvati i štititi zdravlje svakog čovjeka, te ću iskoristiti i ovu priliku da apelujem na pridržavanje preporuka zdravstvenih institucija, ali i da izrazim veliku zahvalnost našim zdravstvenim radnicima u ovim teškim vremenima – ističe on.
Intervju prenosimo u cijelosti:
Pojava virusa korona na području BiH prouzrokovala je paralizu rada brojnih organizacija, kompanija i fabrika. Da li su posljedice na privredu već vidljive?Kakve su prognoze kada je u pitanju oporavak i sanacija posljedica virusa korona na privredu?
KOŠARAC: Epidemija virusa korona veliki je izazov sa kojim smo suočeni. Procjene stručnjaka su da će krizom najviše biti pogođeni prerađivačka industrija, turizam, te preduzeća za transport. Podržavam napore entitetskih vlada u aktivnostima za pomoć privredi, određene mjere su već usvojene. U skladu sa nadležnostima, potpuno posvećen da, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama, kreiramo i usvajamo mjere, te što je moguće više preventivno djelujemo kako bismo ublažili negativne efekte.
Kako se u trenutnim uslovima vrši spoljnotrgovinska razmjena? Da li i na koji način se vrši kontrola robe uvezene u BiH?
KOŠARAC: Iako je na početku epidemije bilo određenih zastoja, spoljnotrgovinska razmjena danas funkcioniše. Gledajući statistiku, obim spoljnotrgovinske razmjene je u prva tri mjeseca ove godine manji je za svega 6,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, što znači da su politike nadležnih institucija bile adekvatne. Naravno, bilježimo i drastičnije primjere, poput Italije gdje je spoljnotrgovinska razmjena u odnosu na prošlu godinu smanjena za 28 posto. Јedna od važnih mjera koju smo realizovali kako bismo olakšali posao domaćim privrednicima jeste kreiranje liste vitalnih proizvoda koji imaju olakšani promet na definisanim graničnim prelazima između zemalja CEFTA-e zahvaljujući zelenim prioritetnim trakama, koje odnedavno funkcionišu.
Takođe bih napomenuo da smo, odlukama Savjeta ministara BiH, uspjeli da obezbijedimo 24-časovno prisustvo veterinarskih i fitosanitarnih inspektora na terenu kako se ne bi stvarali zastoji na graničnim prelazima i kako bi domaće tržište bilo u potpunosti snabdijeveno. U tom kontekstu, moram istaći da su nadležna entitetska tijela, Kancelarija za veterinarstvo BiH i Granična policija BiH zaista na visini zadatka, na čemu sam im posebno zahvalan.
Koje su mjere (odluke) nadležnih institucija i Savjeta ministara koje doprinose bržem i bezbolnijem riješavanju trenutnog stanja?
KOŠARAC: S obzirom na epidemiološku situaciju, ključno pitanje bilo je definisati mjere koje će zaštititi zdravlje svakog čovjeka u BiH, kao i očuvanje zdravstvenog sektora. Poučeni, nažalost, negativnim primjerima u pojedinim zemaljama EU, to su nulti prioriteti. Mislim da su politike nadležnih entitetskih tijela adekvatne kada su u pitanju pomenuti prioritetni ciljevi. Entitetske vlasti su, u skladu sa svojim ovlašćenjima, razmatrale i mjere koje će sanirati posljedice epidemije COVID-19 na privredu. To rade vlade Republike Srpske i Federacije BiH. Savjet ministara svoje odluke donosi u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlašćenjima. Na tom nivou, s ciljem zaštite zdravlja ljudi i što je moguće manjeg obima epidemije u BiH, donijeli smo odluku o zatvaranju granica, odnosno zabrani ulaska stranih državljana u BiH. Donijeli smo odluku i o zatvaranju aerodroma i graničnih prelaza za prevoz putnika u namjeri da smanjimo mogućnost širenja epidemije. No, granični prelazi i aerodromi otvoreni su za humanitarnu pomoć, robe široke potrošnje, medicinsku opremu, zaštitna sredstva i slično. Razumijemo neophodnost kontinuirane nabavke medicinske i zaštitne opreme, te smo donijeli odluku da firme koje nabavljaju takve robe za potrebe javnih ustanova u oba entiteta oslobađaju PDV-a o drugih dadžbina. Ta odluka proširena je na lijekove i sanitetska vozila.
Takođe, Savjet ministara je nadležan za pokretanje procedura kada su u pitanju pregovori sa MMF-om, te makroekonomska pomoć Evropske komisije, kojoj je upućeno pismo namjere o finansijskoj pomoći vladama Republike Srpske i Federacije BiH. Cijenim da je ohrabrujuće da postoji bazični politički dogovor da se međunarodna pomoć distribuiše na način da 38 posto sredstava ide Republici Srpskoj, a 62 posto Federaciji BiH, te da oba entiteta daju po 0,5 posto sredstava za Brčko distrikt. Prethodno sam pomenuo određene aktivnosti koje provodi Ministarstvo na čijem sam čelu. Takođe, kontinuirano sam u kontaktu sa entitetskim privrednim komorama, Spoljnotrgovinskom komorom i predstavnicima poslove zajednice, sa kojima razgovaram o uočenim problemima i adekvatnim odgovorima na izazove. Iskoristiću i ovu priliku da ponovo pozovem sve građane da kupuju domaću proizvodnju i na taj način daju podršku domaćim privrednicima.
U cilju pomoći domaćim poljoprivrednim kapacitetima, nedavno sam od Kancelarije za veterinarstvo BiH zatražio da u koordinaciji sa nadležnim tijelima u Federaciji BiH i Distriktu Brčko ubrza proces ukidanja vakcinacije protiv klasične svinjske kuge, budući da je Republika Srpska u tom pogledu završila svoj dio posla. Nakon realizacije ove mjere, biće omogućen nastavak izvoza svinjskog mesa u Makedoniju, što će značajno olakšati posao domaćim privrednim proizvođačima. Od Kancelarije za veterinarstvo BiH zatražio sam i da u koordinaciji sa Evropskom komisijom ispita mogućnost da BiH tranzitno koristi granični prelaz Bijača kako bi preko luke Ploče mogla izvoziti živu stoku na tržišta trećih zemalja. To su konkretne mjere koje će doprinijeti izvozu ostvarenih viškova proizvodnje.
Posebnu pažnju posvetio sam saniranju negativnih efekata virusa korona na turističke kapacitete u BiH. U proteklom periodu imao sam niz sastanaka upravo o ovoj temi i mogu otvoreno reći da sam maksimalno angažovan da kroz kontakte sa USAID-om i sa drugim međunarodnim finansijerima, poput EBRD-a, pomognemo oporavku domaćih turističkih kapaciteta nakon epidemije virusa korona.
S obzirom da ste jedan od predstavnika Republike Srpske u zajedničkim institucijama, na nivou BiH, zanima nas kako se trenutno vrši proces odlučivanju u tim institucija, ukoliko se osvrnemo na odluku o bojkotu srpskih predstavnika i uzmemo u obzir trenutnu situaciju?
KOŠARAC: Prije svega, ne postoji nikakva odluka o bojkotu srpskih predstavnika u procesu odlučivanja. Postoje zaključci Narodne skupštine Republike Srpske, koji su usvojeni u skladu sa Ustavom i zakonom i koji su obavezujući za sve predstavnike Republike Srpske na nivou zajedničkih institucija BiH. Uvijek sam se ponašao u skladu sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, što će biti slučaj i u budućnosti. Istina, zbog novonastale situacija, koja je globalni problem, a s obzirom na činjenicu da smo u potpunosti opredijeljeni da zaštitimo zdravlje svih naših građana, zdravstveni sektor i druge segmente, u ovoj fazi odlučujemo o tim vitalnim pitanjima.
U proteklom periodu domaći uzgajivači tovnih junadi suočavali su se sa otežanim plasmana proizvoda zbog problema sa izvozom u Tursku. Na koji način je takva situacija riješena i kako će se taj plasman realizovati ubuduće?
KOŠARAC: Preuzimajući mandat, zatekao sam monopolističi pristup kada je u pitanju izvoz junećeg mesa u Tursku. Da budem precizan, radilo se o favorizovanju određenih privrednih društava u lancu izvoza junetine u Tursku. Odmah i bez dileme prekinuo sam tu praksu. Mislim da svi privrednici koji imaju registrovanu djelatnost i koji su sertifikovani od nadležnih tijela – Kancelarije za veterinarstvo BiH i turskih inspektora, imaju pravo na jednak pristup. Moj stav je jasan – niko ne treba da ima povlaštenu poziciju i monopol na tržištu. Pozvao sam predstavnike turske strane, Kancelarije za veterinarstvo BiH i sertifikovanih firmi iz BiH na razgovor. Zaključili smo da je neophodno napraviti takav oblik saradnje da jednak pristup imaju i firme iz Federacije BiH i firme iz Republike Srpske, što do sada nije bio slučaj. Pri tome, ključno je da firme koje imaju klaoničku djelatnost moraju permanentno da otkupljuju domaće kapacitete, proizvedene kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj. Takođe, tražio sam od turske strane da se odobri ukupna kvota koja je 8 tona, a ne 3 tona kako je to sada slučaj. Nažalost, zbog pojave virusa korona došlo je do prestanka aktivnosti, ali vjerujem da ćemo ovaj posao u budućnosti razvijati na temelju kriterijuma koje smo zajedno definisali sa nadležnim entitetskim ministarstvima.
Uprkos protivljenju i naporima da se takva odluka ospori, Hrvatska je ipak donijela odluku da lokaciju Trgovska gora ustipi na korišćenje Fondu za zbrijavanje radioaktivnog otpada NE Krško. Šta to zapravo znači i kako komentarišete ovakvu odluku?
KOŠARAC: Da Hrvatska nije odustala od svoje namjere svjedoče posljednje informacije o tome da je Ministarstvo za zaštitu životne sredine i energetike ove zemlje ustupilo lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac u opštini Dvor na upotrebu Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada nuklearne elektrane “Krško“ radi izrade studije uticaja na životnu sredinu centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, koji namjeravaju graditi na toj lokaciji. No, moram reći da ni mi ne odustajemo, niti ćemo odustati od stave da je izgradnja ovog odlagališta u neposrednoj blizini granice apsolutno neprihvatljiva. To sam ponovio i u nedavnim razgovorima sa ambasadorom Hrvatske u BiH Ivanom Sabolićem i resornim ministrom Hrvatske Tomislavom Ćorićem. Insistiram na poštivanju i privrženosti ESPOO Konvenciji, koja Hrvatsku obavezuje na saradnju sa BiH, kao zainteresovanom stranom, jer je riječ o uticaju na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu.
Ohrabren sam činjenicom da nadležne institucije na svim nivoima u BiH imaju usaglašen stav po ovom pitanju, kojim se aktivno bavim od početka mandata. Uložiću maksimalne napore da mobilišem nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH u traženju i afirmaciji agrumentacije koja će ići u prilog zvaničnom stavu o neprihvatljivosti odlaganja radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice. Nedopustivo je da zdravlje 250 ljudi koji žive na tom području bude ugroženo!
Raduje me podrška koju sam dobio od Srebrenke Golić i Edite Đapo, entitetskih ministara nadležnih za zaštitu životne sredine, te članova parlamentarne grupe “Zeleni klub”, kao i načelnika opština u slivu Une, koje bi bile najugroženije ako Hrvatska uspije u svojoj namjeri. Na posljednjem sastanku dogovorili smo formiranje koordinacionog tijela, te dva tima – pravni i ekspertni koji će se baviti zaštitom interesa BiH u slučaju “Trgovska gora”. Zaključke sa tog sastanka predstavio sam Savjetu ministara BiH i zaista me ohrabrila činjenica da je Informacija o stanju i aktivnostima u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori dobila jednoglasnu podršku. U skladu sa zaključkom Savjeta ministara BiH, naredni korak je formiranje koordinacionog tima, za šta je zaduženo Ministarstvo na čijem sa čelu, a čemu ću posvetiti posebnu pažnju u narednim danima.
Smatram da bi slučaj “Trgovska gora” najbolje bilo riješiti diplomatskim putem u duhu dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom. Odgovor iz BiH, prema mom uvjerenju, treba biti baziran na stručnim i pravnim argumentima o neprihvatljivosti i štetnom uticaju izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori.
Foto: rtrs.tv
Izvor: SRNA
