Vršnjačko nasilje je najdomanantnije u osnovnoškolskom uzrastu i najčešće se dešava u školskom ambijentu, odnosno učionicama, školskom dvorištu, gdje bi djeca trebalo da budu najbezbjednija, rekla je Srni ombudsman za djecu Republike Srpske Gordana Rajić.
Rajićeva je navela da je shodno toj činjenici prošle godine sprovedeno istraživanje o vršnjačkom nasilju koje je pratila i izrada posebnog izvještaja o vršnjačkom nasilju u vaspitno-obrazovnim ustanovama u Srpskoj kojim su upućene određene preporuke nadležnim s ciljem unapređenja sistema zaštite djece od nasilja.
U istraživanju o vršnjačkom nasilju učestvovao je 5.701 učenik iz svih srednjih škola Republike Srpske od prvog do trećeg razreda od kojih se 24 odsto njih izjasnilo da su bili žrtve nekog oblika nasilja tokom školovanja.
“Prema izjavama djece, najučestalije je verbalno nasilje i socijalna isključenost, mada je učestalo i fizičko i elektronsko nasilje”, navela je Rajićeva.
Ona je istakla da se, prema svjedočenju srednjoškolaca, u 51 odsto slučajeva vršnjačkog nasilja sve završi razgovorom sa razrednim starješinom, dok se u 30 odsto prijava u školi ništa ne preduzima kao da se nasilje nije ni desilo.
“Ipak, dvije trećine anketiranih učenika smatra da nasilje treba prijaviti i da bi ga oni prijavili, ali da ne prepoznaju stručni tim škole kao adresu kojoj bi se obratili”, navela je Rajićeva.
Ona je istakla da jedan broj škola krajnje odgovorno pristupa ovom problemu, pravilno prepoznaje vršnjačko nasilje bez obzira u kom obliku se pojavi, zauzima jasan stav i mjere prema djeci.
“Nažalost, u svakodnevnom životu primjeri ovih škola ostaju neprimijećeni i u potpunoj sjenci slučajeva nasilja kada nisu preduzete potrebne mjere i aktivnosti, naročito ako se ovakav slučaj medijski veoma eksponira. U prevenciji nasilja veoma je važno isticanje primjera dobre prakse”, navela je Rajićeva.
Ona je ukazala da o činjenici da se krše prava djece govori i podatak da je Institucija ombudsmana za djecu u 2023. godini primila 523 prijave kojima se ukazuje na povredu prava djece u svim segmentima njihovog odrastanja.
Od ukupnog broja prijava, 177 se odnosi na djecu od šest do 10 godina, 150 na djecu od 11 do 14 godina, a 80 na djecu od 15 do 18 godina.
Prema podacima Institucije ombudsmana za djecu, prošle godine evidentirano je 127 prijava o povredi prava djece na zaštitu od nasilja, od kojih se 52 odnose na vršnjačko nasilje.
“Zabilježili smo 36 prijava zbog nasilja u porodici, 21 zbog nasilja odraslih nad djecom /srodnici, nastavnici, vaspitači, treneri i slično/, 12 zbog internet nasilja i šest zbog seksualnog zlostavljanja djeteta”, navela je Rajićeva.
Rajićeva je istakla da savremene tehnologije postavljaju pred djecu velike izazove, ali i prepreke u pravilnom razvoju i odrastanju i normalnom funkcionisanju.
“Ukoliko djecu na pravilan i njima prihvatljiv način ne edukujemo o svim izazovima i opasnostima upotrebe tehnologija, ostavlja se prostor za ozbiljne posljedice na njihov mentalni razvoj, a u ozbiljnijim slučajevima i težih mentalnih teškoća i poremećaja”, rekla je Rajićeva.
Ona je istakla da se u Republici Srpskoj bilježe kontinuirani napori da se unaprijede prava djece, ali je ukazala i da su subjekti zaštite tih prava djece pred velikim izazovom da ih afirmišu, zaštite i unaprijede.
Rajićeva je navela da se zajedničkim aktivnostima djeca i mladi uče da razumiju i poštuju različitosti, razviju osjećaj empatije i solidarnosti što doprinosi izgradnji zdravih međuljudskih odnosa u porodici, obrazovnom sistemu, vršnjačkoj grupi i društvu u cjelini, što kao krajnji cilj ima doprinos prevenciji nasilja.
Foto: rtrs.tv
Izvor: SRNA