Na glasačkim listićima za lokalne izbore trebalo bi da se nađe ukupno 300 političkih subjekata nakon što budu ovjerene kandidatske liste, izjavila je danas predsjednik Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić.
Ona je navela da se broj ovjerenih političkih subjekata u BiH smanjuje.
– Sada bi trebali da imamo 300, od toga 113 političkih stranaka, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina, 59 koalicija i devet lista nezavisnih kandidata – rekla je Hadžiabdićeva u Sarajevu.
Rekla je da danas počinje proces podnošenja kandidatskih lista putem onlajn portala “e-izbori” koji će trajati do 8. jula.
Na tematskoj konferenciji za novinare o pripremama lokalnih izbora, Hadžiabdićeva je rekla da je CIK rimio ukupno 122 prijave političkih stranaka, od kojih je 117 zvanično ovjereno.
– Primili smo i 238 prijava za ovjeru nezavisnih kandidata, od kojih smo 146 ovjerili, uključujući i 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina. Od 55 stranaka čija je ovjera odbijena, 10 je uložilo žalbu. Sud je sve odluke CIK-a potvrdio – rekla je ona.
Prema njenim riječima, prilikom ovjera koalicija i nezavisnih kandidata neke političke stranke i nezavisni kandidati su odlučili da učestvuju na izborima samo u okviru koalicije, odnosno liste nezavisnih kandidata.
– Primili smo 59 prijava za ovjeru koalicija i devet prijava za liste nezavisnih kandidata – rekla je ona, napominjući da su svi ovjereni.
Govoreći o preuranjenoj kampanji, Hadžiabdićeva je istakla da s tim u vezi CIK reaguje na sva kršenja Izbornog zakona kada je u pitanju ova odredba, te da osim po prijavi, reaguje i po službenoj dužnosti i određeni politički subjekti su već sankcionisani.
– Tolerancija na kršenje odredbi Izbornog zakona neće biti i mi ćemo nastaviti u skladu sa zakonom da reagujemo na sva moguća kršenja – poručila je ona.
Hadžiabdićeva je navela da je od dana raspisivanja izbora zaključno sa 24. junom CIK, kao prvostepeni organ zaprimio ukupno 37 prigovora, a od toga se 15 odnosi na preuranjenu kampanju, 18 na zloupotrebu javnih resursa, dva na plaćenu izbornu kampanju, jedna na govor mržnji i jedan prigovor na rad opštinske izborne komisije.
Kada je riječ o drugim aktivnostima CIK-a, Hadžiabdićeva je istakla da više od 300 instruktora koji će obučavati kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora prolaze kroz višednevne obuke u šest regija od 22. juna.
– U toku je i javni konkurs za imenovanje predsjednika, odnosno zamjenika predsjednika biračkih odbora. Taj konkurs je otvoren do 28. juna, a do danas je prijavljeno 7.600 kandidata – navela je ona.
CIK je započeo edukaciju za birača koji privremeno žive u inostranstvu i koji mogu ostvariti svoje biračko pravo putem pošte ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u kojima bude osigurano glasanje.
– Rok za registraciju birača ističe 23. jula. U ovom momentu imamo 11.630 otvorenih naloga za registraciju, znači podnesenih prijava, a od toga uslove za glasanje izvan BiH trenutno ispunjava 8.400 – rekla je ona.
Kada je riječ o pilot-projektima uvođenja nove tehnologije na biračkim mjestima, Hadžiabdićeva je rekla da je to segment rada o kojem namjerava govoriti na nekoj od narednih konferencija za novinare, jer se do sada uglavnom radilo na planiranju i utvrđivanju lokacija.
– Sve ono što smo planirali i utvrdili, takođe nije u potpunosti sigurno, jer je potrebno ispitati mnogo tehničkih uslova za sve ono što radimo, a to možemo raditi tek kada bude izvršena selekcija kompanija koje će zapravo nabaviti opremu, na primjer optički skener ili biometrijske aparate koje planiramo instalirati na 137 biračkih mjesta u Brčko distriktu – rekla je ona.
Hadžiabdićeva je napomenula da će to biti fokus rada CIK-a u julu, s obzirom na to da je neophodno izraditi tri nedostajuća podzakonska akta koji su neophodni s aspekta bezbjednosti, ispunjenja tehničkih uslova i angažovanja tehničkih operatera.
– Druga važna činjenica su četiri pilot projekta, jedan koji radimo zahvaljujući sredstvima EU, koji košta 700.000 KM, drugi koji ćemo raditi u Brčko distriktu zahvaljujući sredstvima OEBS-a, odnosno određenih ambasada koji košta 400.000 evra, a treći projekat skenera košta oko 500.000 dolara i na njemu radimo sa USAID-om – rekla je ona.
Hadžiabdićeva je dodala da je četvrti projekat video-nadzora koji CIK radi sredstvima iz budžeta na dvadesetak biračkih mjesta.
Ona je napomenula da će u okviru testa uvođenja novih tehnologija biti pokriveno 460 biračkih mjesta, što je gotovo 10 odsto biračkih mjesta.
Hadžiabdićeva je navela da su zemlje koji su se opredijelile za uvođenje ovakvih izbornih tehnologija provodile više od jednog testa, navodeći da je Albanija imala devet pilot-projekata u različitim ciklusima u posljednjih šest godina, a Gruzija čak 11.
Foto: rtrs.tv
Izvor: SRNA
