Pravoslavni vernici obilježavaju Veliki petak, dan koji simbolizuje stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti. To je dan najveće hrišćanske žalosti, posljednji u nedjelji Stradanja, tokom koga ne zvone crkvena zvona. Posti se i farbaju se uskršnja jaja.
Tri puta se, uz zvuke klepala, obilazi oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu. Plaštanica se potom polaže ispred oltara. Dan se provodi u tihovanju i molitvi.
Skidanje sa krsta čest je motiv na slikama velikih svjetskih umjetnika.
Od Velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.
Običaji i verovanja
Najtužniji dan u hrišćanstvu, kada je Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti, provodi se u strogom postu i tuzi zbog žrtve Isusove. Za ovaj dan vezuju se brojni narodni običaji i vjerovanja.
Zaustavljaju se svi poslovi u kući i polju. Vjeruje se da na današnji dan ne valja uzimati eksere, igle, šila i sve drugo oštro i šiljato da se ne bi pozljeđivale Isusove rane.
Najvažniji posao danas je bojenje jaja i to u crvenu boju, simbol prolivene krvi Hristove i novog života koji se rađa iz njegove svjesne žrtve. Prvo crveno jaje naziva se čuvarkuća i čuva se na posebnom mjestu da se ne razbije.
Pripisuju mu se posebna svojstva – ljekovitost, plodotvornost, zaštita od grada i zlih sila. Ko ne stigne danas, može da oboji jaja i sutra, prije sunca.
Danas se strogo posti, ko može – ne jede ništa, drugi samo suvi hleb i vodu. Poste čak i oni koji to nisu činili tokom prethodnih dana Velikog posta.
Stariji ljudi kažu: ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.
Foto: rtrs.tv
Izvor: RTRS
